Građani RS imaju pravo na slobodu govora, ali ne i na referendum

Visoki predstavnik Valentin Inzko kaže da građani Republike Srpske imaju pravo na slobodu govora, ali ne i na referendum o Sudu BiH, i poručuje da je članstvo u NATO-u strateški cilj vanjske politike BiH.

"Građani mogu izražavati stavove o svakom pitanju. Međutim, referendum, prema definiciji iz ustavno-pravnog okvira Republike Srpske, i odluka o referendumu koja je nedavno usvojena u Narodnoj skupštini predstavljaju više od istraživanja javnog mnjenja", ocjenjuje Inzko u intervjuu Srni.

Inzko smatra da se referendum bavi pitanjima koja se odnose na razinu BiH, te ovlasti visokog predstavnika, koja proizlaze iz međunarodnog prava, a ne stvarima koje spadaju u nadležnosti entiteta.

Inzko poručuje kako svakome tko je počinio ratni zločin treba biti suđeno i da tu nema izuzetaka. Ukazuje na to da su pred Haaškim sudom i domaćim sudovima održana razna suđenja, ali je činjenica da su mnogi zločini ostali nekažnjeni. Ipak, ističe kako je "frustrirajuće da se najveći dio javne rasprave o pravosuđu na razini BiH ne bavi pozitivnim mjerama koje su potrebne da bi se popravio njegov rad, nego time kako oslabiti ili ukinuti ove institucije".

Incko vjeruje da se u BiH mora pokazati više razumijevanja za tuđu patnju i više poštivanja jednih prema drugima, da "političari moraju dostići građane" i da se mora se voditi dijalog i zajedno graditi budućnost. Visoki predstavnik napominje kako je članstvo u NATO-u i EU strateški cilj vanjske politike BiH, ali da jedan od osnovnih uvjeta još nije ispunjen - nije riješeno pitanje vojne imovine.

Odgovarajući na namjeru Srpske da se građani na referendumu izjasne o članstvu u NATO-u, Inzko kaže da je Predsjedništvo BiH 2006. godine usvojilo Okvirni dokument NATO-ovog programa "Partnerstvo za mir", koji je potpisao tadašnji predsjednik Nebojša Radmanović.

Visoki predstavnik tvrdi da, nakon donošenja amandmana na Ustav Federacije BiH, Srbi imaju ista prava kao i ostali konstitutivni narodi, te da se odredbe u Ustavu Federacije odnose i na županije. 

"I dalje postoje ozbiljni problemi u oba entiteta s institucijama koje ne poštuju ustave i zakone, a u Republici Srpskoj Ustavni sud ne provodi postupak rješavanja vitalnog nacionalnog interesa kako je to predviđeno Ustavom Republike", tvrdi Inzko. Odgovarajući na pitanje zašto za tolike godine nije bilo sankcija za Federaciju BiH koja nije poštivala konstitutivnost Srba, Inzko tvrdi kako u oba entiteta nije dovoljno uvažen ustavni zahtjev o zastupljenosti u javnim institucijama u skladu s popisom iz 1991. godine. On kaže da nije bilo duplih aršina i da takve tvrdnje ne odgovaraju činjenicama.

Visoki predstavnik smatra da su sve smjene ljudi s političkih i drugih funkcija i sve sankcije kojima su bili izloženi "u skladu s mandatom visokog predstavnika iz Dayjtonskog mirovnog sporazuma" i navodi da su one sada ukinute. On ocjenjuje da je terorizam globalna prijetnja i da BiH nije isključena iz toga, kao ni druge zemlje.

Inzko je poručio da OHR i dalje ima svoju ulogu i da neće otići sve dok ne bude ispunjen program "pet plus dva", koji je produkt Vijeća za implementaciju mira.

"Umjesto da ostvare rezultate iz tog programa, određene vlasti u BiH i politički akteri radije se fokusiraju na aktivnosti koje izravno osporavaju ključne mjere poduzete na provođenju Dayjtonskog sporazuma", ocjenjuje Inzko za Srnu i zaključuje:

"Kad je riječ o ulozi visokog predstavnika, dopustite da budem potpuno jasan - moj mandat kao visokog predstavnika, konačnog tumača civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma, ostaje nepromijenjen. I to je pravna činjenica".