Učestala poskupljenja osnovnih životnih namirnica, koja više od godinu dana udaraju na ionako loš životni standard većine stanovništva, dovela su do toga da mnogi građani reduciraju i potrošnju hrane, čak i onih najosnovnijih namirnica. To potvrđuju oni koji preživljavaju sa skromnim primanjima, dok iz udruga potrošača poručuju da štednja na kvaliteti i količini hrane znači da smo dotaknuli samo dno. Skokovi cijena roba bez kojih se ne može događaju se na tjednoj razini. Lani je uvjerljivo najviše poskupjelo ulje - za čak 44%. Značajno su skočile i cijene riže, tjestenine, šećera, maslaca, margarina, sira, mesa, a zabilježene su i rekordne cijene povrća. U ovoj godini već je značajno poskupjelo brašno, s 22 na 26 KM po vreći od 25 kg, što je poguralo i rast cijena pekarskih proizvoda. Vedrana, trgovkinja iz Banje Luke, kaže da cijelu zimu peče kruh jer joj je tako jeftinije. Kaže da štedi i na ostaloj hrani pa uglavnom kupuje ono najnužnije i, po mogućnosti, što jeftinije. U sličnoj poziciji je većina radnika. U još goroj situaciji je većina umirovljenika. U udrugama potrošača naglašavaju da su poskupljenja posebno opterećujuća unatrag godinu i nešto te da su mnogi u ovom razdoblju morali promijeniti svoje potrošačke navike. Kako kažu u Udruzi za zaštitu potrošača "Don" iz Prijedora, mnogi već odavno nisu u prilici sebi priuštiti kvalitetniju hrana, a sada su u situaciji da moraju kupovati i manje količine. Nemaju izbora nego kupovati po dvije-tri voćke ili par komada povrća, litru ulja razvlače koliko mogu, sami prave kruh, dok meso sve rjeđe imaju na trpezi. - Sve više je ljudi koji prolaze pored polica pa se vraćaju i zagledaju cijene te razmišljaju je li im taj proizvod prijeko potreban. Kalkuliraju koliko će mesa kupiti, hoće li kupiti koju voćku ili neki drugi proizvod koji u normalnim društvima nikako nije luksuz. Veliko je opterećenje razmišljati možete li barem minimalnu količinu mesa ili voća osigurati svaki dan na trpezi, barem zbog djece. Nažalost, mnogi to ne mogu – kaže Marić. •
Loš životni standard stanovništva doveo do toga da mnogi građani BiH reduciraju i potrošnju hrane