Članovi Predsjedništva Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH (HAZU BiH) predvođeni predsjednikom akademikom Mladenom Bevandom boravili su u posjetu Hrvatskoj akademiji za znanost i umjetnost RH, gdje su im domaćini bili predsjednik HAZU-a RH Velimir Neidhardt i predsjednik Davor Miličić.
Bio je to povijesni datum za HAZU BiH koji će ostati zapisan u analima ove najmlađe akademske zajednice u regiji. Tim povodom razgovarali smo s predsjednikom HAZU-a u BiH akademikom Mladenom Bevandom.
Večernji list: Poštovani akademiče, dogodio se povijesni susret dviju akademija s hrvatskim predznakom u Zagrebu, dvije krovne kulturne i znanstvene institucije hrvatskoga naroda uopće. Kako ste primljeni?
- U Zagrebu na prijmu u HAZU, ali i u Matici Hrvatskoj dočekani smo s toliko srdačnosti i prijateljskoga odnosa, što se rijetko doživi. Pokazano je veliko razumijevanje i međusobno uvažavanje, našli smo se na istim interesnim pozicijama kada je u pitanju položaj hrvatskoga naroda u BiH i u Hrvatskoj. Mi se ne bavimo dnevnom politikom, mi se bavimo strategijom, mi se bavimo "magistralama" znanstvenoga i obrazovnoga razvoja vlastitoga naroda. Jer mi smo krovne nacionalne institucije i tako moramo djelovati. Zahvalili smo predsjedniku Neidhardtu i dopredsjedniku Miličiću na javnom očitovanju HAZU Zagreb protiv obespravljivanja Hrvata u BiH i nužnosti izmjena Izbornoga zakona, odnosno provedbi odluka Ustavnoga suda.
Večernji list: Jeste li upoznali domaće s radom i uvjetima u kojima djelujete?
- Informirali smo naše cijenjene domaćine o HAZU u BiH naglasivši da je Akademija proistekla - izrasla iz Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost - HDZU, koje je utemeljeno u Sarajevu 18. prosinca 1993. godine. Nakon 21 godine od osnivanja Društva osnovali smo 23. lipnja 2014. godine HAZU BiH. Prije toga su 1994. godine utemeljeni ANU Republike Srpske u Banjoj Luci i 2012. BANU - Bošnjačka akademija sa sjedištem u Novom Pazaru i u Sarajevu. ANU BiH je osnovan 1966. godine, proistekao je iz Naučnog društva BiH koje je osnovano 1952. godine. Dakle, u BiH su tri konstitutivna ravnopravna naroda i svaki ima svoju akademiju kao znak emancipacije i afirmacije te kulturne zrelosti i oformljena identiteta. Ništa neobično jer još prije 120 godina u BiH su osnovana tri nacionalna kulturno-prosvjetna društva, i to: Prosvjeta, 1902., Srpsko, Napredak, 1902., Hrvatsko i Gajret, 1903., Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo. Ova društva su ugašena nakon 1945. godine, a obnovljena 1990. godine. HAZU BiH ima numerus clausus. Matičarska komisija sastavljena od članova iz Zagreba i Sarajeva, nakon prijava kandidata, predložila je petnaest redovitih akademika. Svi su, prije toga, birani u redovite članove Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost. Akademici u mirovini birani su u zvanje - professor emeritus. Diplomirali su u Sarajevu - sedam, u Zagrebu - pet i u Mostaru - troje. HAZU BiH ima šest razreda. Skupština je najviši organ, a njezino izvršno tijelo je Predsjedništvo - dvanaest članova i Koordinacijski odbor - pet članova. Redovitih članova je 15, dopisnih 20, suradnika 12 i počasnih članova 5. Akademija nije na proračunu, a još smo i podstanari. Sudjelujemo na natječajima s projektima. Organiziramo znanstvene skupove na kojima tematiziramo probleme iz opće i kulturne povijesti, a znanstvenim elaboracijama ne zaboravljamo značajnike naše prošlosti. Utvrđujemo zajednički program rada, a razredi artikuliraju teme koje iscrpno razmatraju.
Večernji list: Dogovorili ste i neke konkretne akcije glede zaštite kulturnog identiteta hrvatskog naroda?
- Jesmo. Postigli smo punu suglasnost da treba izvršiti obnovu rodne kuće roditelja Josipa Ruđera Boškovića koja se nalazi u selu Orahov Do u općini Ravno, na dijelu ceste od Zavale - špilja Vjetrenica - do Slanoga. Danas kada se bezobzirno, drsko, agresivno prisvaja hrvatska kulturna baština i zaslužnici hrvatskoga naroda u obje države, prijeko je potrebno iznositi istinu na svjetlo dana. Protiv onih koji pokušavaju javnost uvjeriti da su neistine istine mi ćemo podastirati znanstvene-objektivne činjenice. Budući da je Josip Bošković vrhunski europski intelektualac, i ne samo svojega doba, nego svevremeni, nužno je obnoviti rodnu kuću njegovih roditelja. To će pridonijeti da i mnogi turisti, a Josip Ruđer Bošković pripada i cijeloj Europi i svijetu, pohode ovo mjesto. U općini Ravno već postoji njegov spomenik. U taj projekt, osim dviju Akademija koje to iniciraju, treba uključiti i općine Ravno i Dubrovnik, kao i županije Dubrovačko-neretvansku i Hercegovačko-neretvansku.
Večernji list: Dotakli ste se i gorućega problema koji tišti naš narod, a to je odlazak mladih s ovih prostora?
- Naravno, i jedni i drugi itekako osjećamo taj problem, napuštanje rodnog, zavičajnog mjesta. Podsjetili smo da je znanost već odavno upozorila na to i preporučila određene mjere. Naša je zajednička ocjena da je velika odgovornost u konkretnim sredinama - općine, županije. Dužni su osmišljavati i kreirati konkretne mjere kako bi se stimuliralo, poticalo na ostanak i povratak, a ne odlazak. Znanost je u svezi s tim ponudila i dovoljno svjetskih iskustava, ali i mogućnosti koje još nisu iskorištene. To nije bezazlen problem i sa svih razina vlasti nužne su konkretne i učinkovite mjere.
Razumije se, ljudi su oduvijek odlazili i to se ne može niti se treba bilo kakvom prisilom zaustavljati, ali obveza je stvarati uvjete za pristojan život u vlastitoj domovini.
Večernji list: S druge strane na udaru se našao i hrvatski kulturni identitet koji treba zaštititi?
- Kako ne. Pa jezik je naš zajednički temeljni identitetski kod, naše ime, naša prepoznatljivost. U svezi s tim HAZU ima bogato iskustvo, pa smo čuli više korisnih ideja kako čuvati, njegovati i promicati hrvatski nacionalni identitet, osobito hrvatski jezik. Podsjetili smo se na onu Nazorovu: Hrvatski jezik - "U tebi sam vijek svoj proživio, drevni i lijepi jeziče Hrvata; Rođen na morskom pragu tvojih vrata, polako sam te, uz trud, osvojio".
Večernji list: Političke okolnosti u BiH, posebice u ovo predizborno vrijeme, dovedene su do usijanja. Svakodnevno slušamo prijetnje o prebrojavanju, ukidanju konsitutivnosti naroda, željom za osvetom i ratom... Kako vi reagirate na te pojave?
- To su nezaobilazna pitanja. Ali, naglasili smo da se Akademije ne bave tzv. dnevno-političkim pitanjima. Međutim, suglasni smo da će se Akademije uvijek odlučno, jasno i glasno očitovati kada se na bilo koji način budu pokušavali ugroziti strateški, bitni nacionalni interesi. Stanje u BiH je potpuno razotkriveno: "Car je gol". Konačno su svi kojima je stalo do BiH spoznali, koji su joj iskreni prijatelji, kako je tzv. građanska BiH bezočna podvala, k tomu protuustavna te protiv povijesti i stvarnosti BiH. Ovo je inače vrlo važan trenutak i povijesna prilika da Hrvati složno i odgovorno biraju svoje legalne i legitimne predstavnike u zakonodavnu i izvršnu vlast na svim razinama.
Večernji list: Na kojim ste još pitanjima od važnosti za hrvatski narod postigli suglasnost?
- Na kraju, suglasni smo da smo malobrojni, ali zato moramo promicati, afirmirati vrsnoću na svim područjima znanosti, umjetnosti, kulture, izobrazbe, gospodarstva. I riječima i djelom - et verbis et re - moramo znanstvenom metodologijom proučavati svoju kulturnu, duhovnu i materijalnu baštinu, ali i osmišljavati kako bolju sadašnjost tako i budućnost. HAZU BiH je mlada nacionalna ustanova i mnogo nam znači potpisivanje Sporazuma o suradnji s HAZU-om Zagreb kao i posjet te mogućnost razmjene mišljenja s čelnicima koji vode ustanovu koja postoji već stoljeće i šest desetljeća. Trudimo se rasti, razvijati se na čvrstom temelju, pa smo odlučili i glasno rekli da nam HAZU Zagreb bude uzor, mjerilo, referentna institucija.
Večernji list: I predsjednik HAZU-a RH akademik Neidhart itekako je vezan za područje BiH i zasigurno su mu poznate političke i društvene prilike ovdje?
- Prezime Neidhardt ima u BiH. Osobito je u Sarajevu i Banjoj Luci ostavilo neizbrisive tragove. Stric predsjednika Velimira Jura Neidhardt, član akademije HAZU-a Zagreb i ANU-a BiH Sarajevo, projektirao je više značajnih objekata u Sarajevu, a velebnošću se ističe posebice zgrada Filozofskoga fakulteta, Skupštine BiH i mnoge druge prepoznatljive po njegovim kreacijama, a akademik Velimir oplemenio je Banju Luku zgradom robne kuće "Boska" i glavnim trgom. Na kraju nismo znali da je prelijepa palača HAZU-a Zagreb potresom iznutra toliko oštećena, "ranjena", da su zidovi popucali i da sve izgleda dosta otužno.
Večernji list: Uz HAZU, u Zagrebu ste posjetili i najstariju kulturnu instituciju hrvatskoga naroda - Maticu hrvatsku, gdje vas je srdačno dočekao njezin predsjednik, književnik Miro Gavran?
- U Matici hrvatskoj doživjeli smo također iznimno gostoprimstvo. Poštovanom predsjedniku Gavranu čestitali smo na uspješnoj organizaciji Prvoga festivala knjige. Pružili smo punu potporu inicijativi izradbe Zakona o hrvatskome jeziku, što će i nama u BiH itekako koristiti. Dinamičan, kreativan, neposredan predsjednik Gavran upoznao nas je s više akcija koje poduzima ili će ostvarivati Matica. Matica hrvatska i u BiH ima duboku ukorijenjenost, dugu tradiciju i danas vrlo razgranatu i živu aktivnost. Posebno nas je veselilo čuti za otvaranje novih podružnica kako u BiH tako i diljem Europe i svijeta. To je uistinu svehrvatska integrirajuća institucija s gotovo dva stoljeća uspješnog i kontinuiranog rada, unatoč svemu. Radišnom predsjedniku Gavranu i počasnom članu HAZU-a BiH poželjeli smo mnogo uspjeha u ostvarivanju programskih ciljeva. O posjetu Matici hrvatskoj zasad samo kratko, a drugom prilikom pružit ćemo širi osvrt. •
Građanska BiH je budućnost