Neočekivano topla jesen donijela je velike uštede glede sezone grijanja. No, pad temperature posljednjih nekoliko dana grijanje je ponovno vratio među teme o kojima se najviše priča. Iako najveći broj bh. građana domove grije na drva i ugljen, što mnogi još uvijek smatraju najpovoljnijim rješenjem, dio njih koristi usluge centralnog - gradskog grijanja, piše Večernji list BiH.
Ekološki prihvatljivo
Budući da u trima posavskim općinama nema organiziranoga sustava gradskog grijanja, većina žitelja za ogrjev koristi upravo drva i ugljen. Tako se velik broj Posavljaka pobrinuo za ovosezonske zalihe, po kućanstvu oko 15 m2. Drvo se uglavnom kupuje ljeti kad je cijena niža i do 50 KM, no oni koji to tek sada rade, mogu ga kupiti po cijeni od 65 do 75 KM za metar, a ugljen od 130 do 180 KM. S modernizacijom su u Posavinu stigle i peći na pelet pa se jedan broj građana i tako grije. Grijanje na plin također je opcija za grijanje jednog broja građana. Posljednja je opcija, ujedno i najskuplja – električna energija.
Uz ugradnju klima-uređaja, kupnju električnih radijatora... velika je stavka kućnog proračuna koja se može kretati mjesečno i do 500 KM, ovisno o kvadraturi grijanja. I Žepčaci koriste različite načine grijanja. Kada je riječ o cijenama gradskog grijanja na području općine, ostale su jednake prošlogodišnjim.
- Budući da smo lani donijeli odluku o povećanju cijena, ove godine smo zadržali iste, bez obzira što je cijena ugljena viša nego lani - kazao nam je Mirko Šumić, direktor JP “Komunalno” Žepče. Dodao je da usluge gradskog grijanja koristi 300 kućanstava, i to uglavnom stambenih zgrada, koji za grijanje izdvajaju 2,50 KM po četvornom metru, dok korisnici poslovnih prostora, kojih je 100, izdvajaju po 4,68 KM plus PDV. U Kiseljaku je ideja o gradskom grijanju tek u povojima. Intenciju da preraste u gradsku toplanu ima tvrtka Kiga investment koja toplinskom energijom opskrbljuje nekoliko stambenih i poslovnih zgrada. Usluge nude i institucijama. Hoće li ih i kada prihvatiti, ovisi o cijeni grijanja koja je skuplja jer u Kiga investmentu koriste ekološki prihvatljiv pelet čija cijena na tržištu raste te su, sukladno tomu, prisiljeni i na povećanje cijena grijanja. Drugi energent koji se najčešće koristi u objektima koji imaju sustav grijanja je ugljen. To Kiseljačani itekako osjete jer ugljen onečišćuje zrak i okoliš.
Zastarjeli kapaciteti
Prema riječima rukovoditelja Borivoja Kovača iz poduzeća ESCO ECO ENERGIJA d.o.o., koje proizvodi i distribuira energiju isključivo iz obnovljivih izvora, cijena grijanja u Livnu je na razini lanjske i u ovoj godini nije planirano poskupljenje. Ona za sve korisnike iznosi 98,20 feninga po MWh plus PDV.
Iako je Mostar nekada imao gradske toplane, one već godinama nisu u funkciji, a kako stvari stoje, teško će ikada ponovno proraditi. Budući da su mostarske toplane godinama bile u stečaju, Vrhovni sud FBiH donio je presudu da imovina ne pripada stečajnom dužniku već građanima i da građani zgrada njima raspolažu. Doznajemo da toplane nisu isplative, a razlozi su toplija klima te zastarjeli kapaciteti koji bi iziskivali višemilijunska ulaganja.