Oštro u emisiji Hrvatskog radija

Grlić Radman: Komšić neka podnese ostavku ako je protiv konstitutivnosti naroda

Grlić Radman: Komšić neka podnese ostavku ako je protiv konstitutivnosti naroda
08.09.2021.
u 13:14
Pogledaj originalni članak

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman pozvao je Željka Komšića da podnese ostavku ako se protivi konstitutivnosti narod, poručujući da on ne predstavlja Hrvate u Predsjedništvu BiH niti ga je uopće briga za njih. Grlić Radman rekao je to gostujući u programu Hrvatskoga radija u emisiji 'A sada vlada'.
"Što se tiče izjave Komšića, ja sam bio na Bledskom forumu i nisam mogao vjerovati kada sam čuo da govori da je konstitutivnost uvezena iz SSSR-a, odnosno da ju je Tito uvezao. Ono što me jako začuđuje i što ne mogu vjerovati je kako gospodinu Komšiću nije neugodno da se predstavlja kao predstavnik hrvatskog naroda, a da uopće nije izabran glasovima hrvatskog naroda, nego bošnjačkog naroda. Uostalom, ako je protiv konstitutivnosti, onda bi vjerojatno već sada trebao dati ostavku", istaknuo je hrvatski šef diplomacije. Portretirao je to činjenicom da nikada u svome mandatu nije posjetio nijednu većinsku hrvatsku općinu, te da uopće nije pokazao bilo kakvu empatiju prema primjerice razornim požarima koji su pogodili ovo područje.
"Gospodin Komšić iz Sarajeva nikada nije otišao posjetiti niti jednu hrvatsku općinu u Bosni i Hercegovini. Mi smo se ovo ljeto jako angažirali oko gašenja požara u zapadnoj Hercegovini. Samo u okolici Tomislavgrada izgorjelo je šest i pol tisuća hektara niskog raslinja i makije u Širokom Brijegu, Neumu itd. Gospodin Komšić se nije nikada zapitao treba li pomoći, ili kako on tu može biti od koristi. To je zapravo i pitanje morala u politici", dodao je Grlić Radman. Po njegovim riječima sastavni dio Ustava i Daytonskog mirovnog sporazuma je upravo odrednica o konstitutivnosti naroda, a što se najbolje ogleda u Predsjedništvu BiH.
"Inače su na Bledskom forumu bila nazočna samo dva člana [predsjedništva BiH], nije bilo trećega. [Visoki predstavnik] Schmidt pokazao je da je BiH refleksija – jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, što se vidi u formi tročlanog predsjedništva", pojasnio je hrvatski šef diplomacije.
 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

IJ
I ja tebi
14:29 08.09.2021.

Da Bošnjaci koji biraju Komšića za hrvatskog člana preddjedništva imaju i malo morala i poštenja ova zbrka se nikada nebi desila . Zdrav razum kaže Ša se oni imaju petljati . Sad su zakuhali pa i nek kusaju . Ili će Hrvati birati svog člana ili nikad napredak u BiH.

IN
ima_nešto
13:43 08.09.2021.

To je bio samo Bakirov Experiment. SDA je radila samo na izjednačavanju interesa sa Srbijom i Republikom Srspkom. Onda im je Inzko u dogovoru sa Šmidtom za zakonom o negiranju zadao udarac i prekinio to prijateljstvo. Bakir je slao SDA članove u Beograd da kažu Vučiću da se ne uzbuđuje zboh diskusija o rezolucijama u Sarajevu. I sad taj zakon izvana. 15g uzaludnog rada sve za džaba. SDA taj zakon ne odgovara uopšte, jer su Srbi sad okrenuli leđa. Jer skoro svi negiraju srebrenicu. I sad Šmidt želi smiriti strasti u Federaciji i dolazi sigurno promjena izbornog zakona ili nešto slično ali Bošnjaci ili Srbi neće moći više birati hrvatima predstavnika u predsedništvu. Tako da Komšiću ni Bakir više ne može pomoći. Jer je SDA preostala samo Hrvatska i EU. Republika Srpska je za njih već sad izgubljena, a možda i BiH ako Hrvati ne pomognu i ne naprave dugotrajni pritisak na svako odcjepljenje. A nove krize dolaze. KAd dođe glad i neimaština onda veliki narodi uzmu šta im treba.

LO
lokve
14:14 08.09.2021.

ovaj ništa ne čiita kako li je izabran zar nisu imali nekog pametnijeg, šta ovdje nije jasno : Predsjedništvo BiH se sastoji od 3 člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije RS.1. Izbor i trajanje mandataa. Članovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna Skupština