Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je na obilježavanju Dana hrvatske diplomacije kako bi blaženi Alojzije Stepinac trebao biti uzor kako voljeti Hrvatsku i biti spreman za žrtvu.
Grlić Radman je apostrofirao povijesnu povezanost Hrvata s Katoličkom Crkvom, istaknuvši da zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac nije prihvatio “ponudu jugokomunističke vlasti” da osnuje nacionalnu crkvu, već je “iskazao odanost Vatikanu”.
Zato je “postao žrtva montiranog jugokomunističkog procesa”, kazao je Grlić Radman u velikoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda.
“Neka nam on bude primjer kako se trebamo žrtvovati, biti spremni za žrtvu i voljeti svoju domovinu Hrvatsku”, poručio je hrvatski ministar vanjskih poslova.
Istaknuo je i da su Hrvati u Jugoslaviji “živjeli u stanovitom ropstvu”. “Nisu imali svoju državu. Nisu mogli izgovarati svoju riječ jer je izgovaranje riječ Hrvat značilo opasnost”, poručio je.
Tadašnji “svjetski vladar” Papa je priznao Hrvatsku 879.
Za Dan hrvatske diplomacije odabran je 7. lipnja, kada je Ivan VIII. 879. godine blagoslovio kneza Branimira i hrvatski narod priznajući mu “zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom”.
“To je bilo diplomatsko i međunarodno priznanje”, kazao je Grlić Radman.
“Onda je Papa bio svjetski vladar. Ono što je tada bio Papa to su danas Ujedinjeni narodi”, dodao je, prisjetivši kako je on bivšem ministru vanjskih poslova Mati Graniću predložio 7. lipnja za Dan hrvatske diplomacije.
Kazao je i da je dobro što je upravo 7. lipnja Dan hrvatske diplomacije jer mladi mogu vidjeti “koliko je Hrvatska imala dugo državu” i da Hrvatska nije “slučajna država”.
Hrvatska državnost prvi puta dobiva tada “svoju međunarodnu potvrdu”, istaknuo je Smiljan Šimac, predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba koji je organizirao događaj.
Ministar vanjskih poslova je istaknuo da ima dvije domovine - Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu - te da je potrebno boriti se za jednakopravnost bosanskohercegovačkih Hrvata kao “najranjivijeg” naroda u BiH.
“Ja imam dvije domovine jer sam rođen u Bosni i Hercegovini”, istaknuo je Grlić Radman, osvrnuvši se potom na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
“Moramo se boriti za njihovu jednakopravnost, konstitutivnost koja im pripada po međunarodnom pravu, a to je Daytonsko-pariški sporazum”, kazao je, dodavši da su Hrvati, kao najmalobrojniji narod u BiH, “najranjiviji”.
“Bez obzira na brojnost, Daytonski sporazum se mora poštivati. On je jamac jednakopravnosti i konstitutivnosti, jer hrvatski narod je u Bosni i Hercegovini autohtoni narod”, poručio je Grlić Radman.