Grlić-Radman: Nema promjena granica na zapadnom Balkanu, samo treba promjena izbornog zakona u BiH

Ministri vanjskih poslova na današnjem su sastanku Vijeća EU u Bruxellesu raspravljali o situaciji na zapadnom Balkanu, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu, a premda nisu bili pripremljeni nikakvi pisani zaključci za usvajanje glavna poruka se mogla iščitati iz riječi visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josepa Borrella: on je poručio da je bilo “dosta praznih riječi” i detektirao “ustavnu i izbornu reformu” kao ambiciozan, ali nužan rezultat koji BiH mora isporučiti da bi dobila status kandidatkinje.

- Dosta više praznih riječi. Samo akcija i napredak mogu pokrenuti BiH naprijed na njezinu putu prema EU i dovesti do statusa kandidatkinje. Izostanak napretka i kontinuirana retrogradna retorika i postupci imali bi suprotan učinak. Ključan rezultat koji treba isporučiti je ustavna i izborna reforma. To može zvučati ambiciozno, ali nema drugog načina osim dopune bosanskohercegovačkog ustava kako bi se dosegli standardi EU i implementirala presuda iz slučaja Sejdić-Finci pred Europskim sudom za ljudska prava - poručio je Borrell u blogu objavljenom večer uoči jučerašnjeg sastanka Vijeća za vanjske poslove.

Hrvatska je i na jučerašnjem sastanku ponavljala da je ključno da se u BiH očuva i ojača koncept triju konstitutivnih naroda. To je važno jer dio aktera unutar EU gleda na implementaciju presude Sejdić-Finci kao na jačanje koncepta građana nasuprot koncepta konstitutivnih naroda. Dojam je, međutim, da je ta perspektiva unutar EU posljednjih mjeseci sve slabije izražena, među ostalim zahvaljujući i upornom objašnjavanju stava Hrvatske kao države članice koja ima što reći.

- Naglasio bih koncept triju konstitutivnih naroda. Suprotno od onoga što je u posljednje vrijeme viđeno u medijima, taj koncept konstitutivnih naroda nije inkompatibilan s presudom Sejdić-Finci. Ključno je da se izmjenama izbornog zakona eliminira bilo kakav oblik diskriminacije u izbornom procesu - rekao je hrvatski ministar Gordan Grlić-Radman u izjavi pred kamerama na ulasku na sastanak. 

Rasprava iza zatvorenih vrata na sastanku 27 šefova diplomacije Unije nije se uopće doticala onoga što je proteklih tjedana u medijima dominiralo na temu EU i BiH: navodnog, nikad potvrđenog, slovenskog non-papera koji se poigravao idejom podjele BiH na srpski, hrvatski i bošnjački dio. Nitko u Vijeću EU taj navodni dokument ne doživljava ni ozbiljno niti kao da uopće postoji. Ideja narušavanja teritorijalnog integriteta BiH, u bilo kojem obliku, nije nešto o čemu itko u Vijeću EU razmišlja, a kamoli da sudjeluje i stane iza toga.  - Bio sam prvi govornik u toj raspravi o zapadnom Balkanu na sastanku Vijeća EU i jedna od prvih rečenica, koju sam dvaput izgovorio, bila je da nema promjena granica - rekao je ministar Gordan Grlić Radman po završetku sastanka danas poslijepodne u Bruxellesu.

Spomenuo je da to moraju znati i svi koji sudjeluju u “kreiranju nekakvih, takozvanih, fantomskih non-papera”, ali nije izrijekom rekao tko su ti koji su kreirali taj navodni slovenski non-paper. Dodao je, međutim, da je za fantomski dokument doznao kad je došao u Sarajevo prezentirati hrvatski non-paper, koji za razliku od ovog drugog zaista postoji i koji je pozitivan i za EU i za BiH. - Vjerojatno je trebalo taj naš afirmativni non-paper diskreditirati u trenutku kad smo bili u Sarajevu - dodao je Grlić-Radman, nagađajući tko bi mogao biti iza “fantomskog” dokumenta. 

Josep Borrell se na svom blogu dotaknuo tog navodnog non-papera, ali ne da bi potvrdio njegovo postojanje, nego da bi ga opisao kao dio opasnog procesa. Za Borrella to predstavlja samo “negativan spin” kojim se pokušavaju ometati razgovori koji se vode u BiH, a u kojima sudjeluju veleposlanici EU i SAD-a, na temu reforme izbornog zakona i Ustava. Dugo je vremena, sve do kraja prošle godine, EU s razine Bruxellesa poticala političke lidere u BiH da pokrenu dijalog o izbornoj reformi, ali sada taj dijalog postoji, aktivno se vodi uz pomoć europskih diplomata u Sarajevu, a s razine Bruxellesa sad je više istaknuto očekivanje da taj dijalog ne bude sam sebi svrha, nego da isporuči rezultate. Negativan spin, koji spominje i Borrell, treba prestati da bi se mogli pojaviti konkretni pozitivni rezultati. - Retorika koja dovodi u pitanje integritet BiH mora prestati. Govoriti o secesiji, novim granicama, daljnjoj etničkoj podjeli ili ratu, opasno je i neprihvatljivo. Stav Europske unije nije se promijenio niti će se promijeniti: podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet BiH, čija budućnost leži unutar EU kao ujedinjene i suverene zemlje - poručuje visoki predstavnik Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. 

Pristupni pregovori

I danas i sutra na sastancima na ministarskoj razini u Vijeću EU u Bruxellesu raspravlja se o tome kako razriješiti blokadu u procesu proširenja, odnosno kako doći do odluke o službenom početku pristupnih pregovora i sa Sjevernom Makedonijom i s Albanijom. Obje zemlje su spremne za to, još od hrvatskog predsjedanja prije godinu dana, ali blokada Bugarske onemogućuje da se taj korak formalizira sa Sjevernom Makedonijom. U takvoj situaciji neki razmišljaju da bi trebalo barem otvoriti pregovore s Albanijom, ali većina zemalja smatra da bi to bilo iznimno nepravedno, s obzirom na sve što je Sjeverna Makedonija učinila kako bi otvorila pregovore. Hrvatska je među tim zemljama koje se zalažu za otvaranje pregovora s obje zemlje prije ljeta, odnosno protive se prebacivanju te dvije odluke u dvije brzine, bržu za Albaniju i sporiju za Sjevernu Makedoniju.