Obilježje rujnu u južnom dijelu Hercegovine daje berba vinskih sorti grožđa, jedan od najvažnijih poslova u agraru. Tako je još od vremena Rimljana, dakle, najmanje 2000 godina. Ni ova godina nije iznimka, a već petnaestak dana “vinska groznica” trese Hercegovinu, prate se vremenske prognoze i tehnološka zrelost grožđa, što je kod većih vinogradara postao posao koji se podrazumijeva. Odgovor na pitanje o berbi i očekivanjima, potražili smo od agronoma Mladena Gašpara, savjetnika za vinogradarstvo u Federalnom agromediteranskom zavodu iz Mostara, koji kaže:
- Berba je krenula, ranije sorte su dozrele, pa se beru, u prvom redu neke koje su uvedene u posljednjih dvadesetak godina – chardonnay, crni pinot, a na nekim terenima beru se vranac, pa i žilavka. Tehnološka zrelost postignuta je za većinu sorti, čemu je doprinio vreli kolovoz koji je pospješio zrenje grožđa.
Berba kod nas “šeće” dvadesetak dana, ovisno o vegetaciji i godini. Ovogodišnja će, po meni, biti prosječna.
Početkom devetoga mjeseca beru se rane sorte, a za naše sorte – žilavku i blatinu, glavne kultivare, berba obično kreće poslije 15., pa do 25.
Tako će i ove godine biti pa se može reći da je u tom smislu, godina prosječna. Zrelost grožđa trenutačno je dostigla takvu razinu da svaki vinogradar posebno može analizom, na osnovi omjera šećera i kiselina, odrediti pravo vrijeme za berbu - kaže o urodu grožđa savjetnik za vinogradarstvo Mladen Gašpar, koji na upit kakva je godina bila s tehnološkog aspekta, ističe:
- Godina je bila, rekao bih, šarena. Ova godina je specifična po proljeću koje je stiglo vrlo rano što se tiče kretanja vegetacije, onda je uslijedilo zahladnjenje krajem travnja.
Na nekim terenima došlo je do izmrzavanja, onda su u svibnju temperature također varirale, pa smo prvi put u posljednjih tridesetak godina imali specifičnu oplodnju. Kod dijela vinogradara, žilavka, pa i neke druge sorte, podbacile su u oplodnji. To se često događa kod blatine, a ove godine loše je prošla i žilavka. Vjerojatno su posrijedi neki fiziološki poremećaji. Loza je bila jako bujna, a cvjetovi se nisu otvarali, propadali su, stoga imamo smanjen urod kod puno vinogradara, posebice žilavke. Čak i mi u Zavodu imamo smanjenje uroda na pokusnom vinogradu, chardonnaya i merlota, koji nikada nije podbacio.
- Dakle, grožđa, odnosno vina bit će manje od prosjeka?
- Sigurno će ga biti manje, ali kvaliteta će kod većine vinogradara biti dobra, ono što je ostalo. Šećeri će i kiseline sigurno biti u redu, tako da možemo očekivati manji urod, ali dobra vina, naglašava savjetnik Gašpar.
Iako dio vinogradara već kuša mošt, a na tržištu se pojavilo i makedonsko grožđe po cijeni od 1 KM za kilogram, dojam je da vinogradari ne žure. Zasluge za to pripadaju svakako i meteorolozima koji, prema dugoročnim prognozama, najavljuju lijepo i sunčano vrijeme, pa je očito da žurbe neće biti, a trganje bi se moglo protegnuti sve do početka listopada.