Strukturni dijalog u pravosuđu započet još 2011. godine napokon je u četvrtak na ministarskom sastanku u Banjoj Luci dobio vjetar u leđa kada je načelno dogovorena osnova za utvrđivanje proširene kazneno-pravne nadležnosti Suda BiH, a poštujući ustavno uređenje BiH, piše Večernji list BiH.
Neusuglašene odredbe
Ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša ističe kako je napravljen značajan korak s obzirom na stupanj konsenzusa oko osnova i okvira za definiranje proširene kazneno-pravne nadležnosti Suda. Zajednički je stav da se to pitanje propiše u organizacijskom zakonu, kao što je Zakon o sudovima, iako je bilo i prijedloga da se to radi kroz materijalno-pravne odredbe.
- Nekoliko je ključnih neusuglašenih odredbi kada govorimo o Zakonu o sudovima BiH, a kao najkontroverznija odredba je ona koja regulira proširenu kazneno-pravnu nadležnost. Javnost je često dovedena u zabludu kada se govori o toj temi. Naime, Sud BiH ima svoju nadležnost suditi za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom BiH, a ovdje je riječ o proširivanju te nadležnosti na djela koja nisu propisana Kaznenim zakonom BiH, nego zakonima entiteta i Distrikta Brčko - objašnjava ministar Grubeša.
Kada je sud nadležan
Zbog pravne sigurnosti u državi, ali i zbog sudaca koji će suditi takve slučajeve, nužno je jasno utvrditi kada je koji sud nadležan.
- Nitko ne dovodi u pitanje kvalitetu rada i profesionalnost entitetskih sudova. Riječ je o definiranju protupravnog ponašanja koje bi pod određenim zakonom utvrđenim uvjetima, bilo da je riječ o ozbiljnosti kaznenog djela koje za posljedicu ima povredu međunarodnih obveza BiH ili nekim drugima o kojima se još trebamo dogovoriti, umjesto da sudi entitetski sud, sudio Sud BiH - objasnio je Grubeša.
Dodaje kako tu nema poraženih i pobjednika jer nam je Europa zajednički cilj. Ističe i kako je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović dao svoj doprinos i podržao, na nedavnim susretima u Bruxellesu, napore učinjene u strukturnom dijalogu i postizanje kompromisa u cilju jačanja pravne države.