Izlazak u prirodu, bilo da se radi o običnoj šetnji, planinarenju ili avanturističkom turizmu, uvijek sa sobom nosi određenu dozu rizika, a kada se nevolja dogodi obično prvi u pomoć priskaču gorski spašavatelji.
Njih oko tisuću, organiziranih u četrdesetak stanica širom Bosne i Hercegovine, svakodnevno nesebično ulaže svoje vrijeme, pa često i svoj novac, kako bi pomogli drugima.
Gorske službe spašavanja (GSS) u BiH bave se spašavanjem na kopnu, pod zemljom, na vodi i pod vodom, a u posljednje vrijeme sve su češće angažirane u potragama.
- Godišnje imamo između 800 i 1.200 intervencija, što na skijalištima, što na kupalištima, što u potragama za nestalim osobama. U ovo vrijeme pandemije broj intervencija bio je nešto manji, ali uvijek ima ljudi koji trebaju našu pomoć - kaže u razgovoru za Fenu predsjednik Upravnog odbora Saveza gorskih službi spašavanja u BiH Zdenko Marić.
Voluntarizam kakav ne postoji u svijetu
On naglašava kako su svi pripadnici GSS-a volonteri.
- Ja ne znam kako bih to, zapravo, nazvao. Voluntarizam u svijetu nešto je sasvim drugo. Volonter vani ulaže sebe i svoje vrijeme, a ostalo mu se osigura. Kupi mu se oprema, vozilo, gorivo, osiguraju mu se neke prostorije… Samo se taj volonterski rad ne plaća. Međutim, kod nas ljudi sami kupuju svoju opremu, toče svoje gorivo u svoje automobile da bi išli nekoga spasiti - kaže Marić.
Dodaje kako su, na kraju krajeva, oprema i materijalna dobra najmanji problem. Ono što je potrebno je zakonski urediti ovlasti GSS-a.
- Mi smo sada u okvirnom zakonu o zaštiti i spašavanju, koji je donesen 2008. godine na razini države, u rangu hobista, u rangu s lovcima, planiranima, radioamaterima. Međutim, mi smo služba, želimo biti služba i stalno to dokazujemo. Dostupni smo svim građanima 24 sata dnevno, 365 dana u godini i mi svoj posao radimo krajnje ozbiljno. Konačna potvrda našeg rada je to što nas i policija i građani zovu kada je potrebna neka intervencija - ističe Marić.
Predsjednik GSS-a u BiH dodaje kako su sve susjedne države davno uredile ovu oblast:
- Recimo, u Hrvatskoj je to već prije 15 godina završeno i ljudima tamo lako je raditi jer imaju riješen status i način financiranja. Imaju uređen način djelovanja, pozivanja, znaju za što su odgovorni i što mogu i moraju raditi. Ovdje toga nema - upozorava Marić.
Koliko je potrebno vremena da poleti helikopter?
A s kakvim se problemima na terenu, prije svega onima administrativne prirode, susreću GSS-ovci u BiH ilustrirao nam je član projektnog tima GSS-a u BiH Bojan Šunjić.
Po njegovim riječima, nesreće se obično događaju u nepristupačnim i udaljenim područjima, pa GSS zna zatražiti asistenciju helikoptera Oružanih snaga BiH kako bi unesrećeni što prije bio evakuiran i medicinski zbrinut.
- Mi imamo odličnu suradnju s Oružanim snagama BiH i posade helikoptera spremne su za polijetanje nekoliko minuta nakon našeg poziva. Međutim, procedure su više nego komplicirane. Počinju od lokalne civilne zaštite, idu preko županijskih civilnih zaštita, pa zatim entitetskih uprava civilne zaštite, do Ministarstva sigurnost BiH koje onda traži odobrenje od Predsjedništva BiH, a to odobrenje moraju potpisati sva tri člana Predsjedništva BiH. Za to vrijeme život je vjerojatno izgubljen - kaže Šunjić.
U posljednje dvije godine, dodaje, na polijetanje helikoptera u najboljem slučaju čekalo se šest sati.
Prepoznati i priznati u svijetu
U nedostatku redovitog izvora financiranja GSS-ovci su se okrenuli europskim projektima, koje financira ili Europska unija ili strana veleposlanstva u BiH.
- Projekti nam donose ne samo financiranje i opremanje, svaki na svoj način, donijeli su nam i prva radna mjesta, a u principu podižu svijest koliko gorske službe spašavanja mogu pomoći društvu bez obzira radi li se o znanosti, zaštiti i spašavanju ili nekoj drugoj znanstvenoj djelatnosti - kaže Šunjić.
Predsjednik Saveza gorskih službi spašavanja u BiH kaže da je GSS-u BiH proteklih godina napravio velike pomake, ali ističe i to da bi napredak bio značajniji kada bi GSS imao sustavnu podršku države.
- Mi stalno radimo na sebi, imamo obuke, podižemo našu spremnost, a napravili smo i neke inovativne stvari. Prvi u svijetu napravili smo software za mjerenje uspješnosti potraga koji nam olakšava i ubrzava potrage za nestalim osobama i to smo prezentirali na svjetskim kongresima. Mi smo primijećeni i poštovani u svijetu, ostaje još samo da to prepozna i prihvati naša okolina - poručuje Marić.