Hadžiahmetović obmanuo Hrvatsku zbog obračuna u Agenciji za policijsku potporu BiH

Nakon što Husein Nanić nije imenovan na drugi uzastopni mandat na mjesto ravnatelja Agencije za policijsku potporu BiH, a bio je ranije prijedlog kao prvorangirani kandidat na listi uspješnih, pokrenuo je tužbeni zahtjev pred Sudom BiH da ga se vrati na tu poziciju. Ministarstvo sigurnosti je nakon toga ponovno raspisalo natječaj nakon kojega je imenovan Enver Hadžiahmetović, dotadašnji NIP-ov ministar iz Sarajevske županije. Svjestan da bi Sud BiH mogao Nanića vratiti na poziciju, Hadžiahmetović je nakon toga poduzeo niz koraka kako bi diskreditirao Nanića te nezakonitim i paraobavještajnim metodama pokušava osporiti njegov povratak na mjesto ravnatelja Agencije. Kako bi vješto kamuflirao priču, u cijeli taj rad nastoji upetljati i zamjenika ravnatelja Mišu Ćavara kako bi i njega nezakonitim paraobavještajnim metodama pokušao disciplinirati i ucijeniti.

Nezakoniti dokazi
Kako doznaje portal Večernjeg lista BiH, Hadžiahmetović je 8. svibnja ove godine od Uprave za granice MUP-a RH nakon telefonskog razgovora koji je vodio na prepad poslao e-mail sa zahtjevom za dostavu podataka o prelasku državne granice motornih vozila Agencije koja su koristili bivši ravnatelj Nanić i zamjenik Ćavar. U mailu se pozvao na žurnost postupka zbog interne provjere korištenja službenih vozila u skladu sa sporazumu Vlade RH i VM BiH o policijskoj suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala. Iako nije bilo zakonom dužno, svejedno je Ravnateljstvo policije Uprave za granice RH 27. svibnja 2024. dostavilo službeni odgovor. No, budući da se ovdje ne radi ni o kakvom kriminalu, nego o obračunu sa suradnicima, Hadžiahmetović je u ovoj situaciji počinio više kaznenih djela: zlouporaba položaja ili ovlasti, nezakonito korištenje osobnih podataka, nezakonite obrade osobnih podataka, ali i lažno predstavljanje. Naime, sporazumom između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o policijskoj suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala navode se slučajevi kada se traže i ustupaju podaci. A to su slučajevi kaznenih djela i otklanjanja konkretne opasnosti za javni poredak. Precizirano je i koje policijske agencije razmjenjuju podatke. To su policijska tijela "ovlaštena za sprječavanje, otkrivanje i suzbijanje kriminala u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ugovornih strana". U BiH su to SIPA, Granična policija i DKPT, ali ne i Agencija za policijsku potporu. Sve što je pak Hadžiahmetović uradio suprotno je članku 4. ovoga sporazuma jer Agencija za policijsku potporu nije policijsko tijelo koje je ovlašteno upućivati zahtjev, provoditi internu provjeru korištenjem međunarodne pomoći jer nema pravnu kvalifikaciju djela kojom se tretira prekogranični kriminal.

Dopis samo Bošnjacima
Prema tumačenju pravnika, Hadžiahmetović ne samo da je počinio niz kaznenih djela već je tako ugrozio vjerodostojnost i dignitet sporazuma koji je besprijekorno funkcionirao s članicom EU-a koja je ušla Schengen, piše portal Večernjeg lista BiH i nastavlja: No, ne staje na tome. Naime, 10. svibnja šalje dopis Graničnoj policiji BiH o prelasku državne granice pod oznakom "hitno", a zatim 15. svibnja upućuje urgenciju. Granična policija BiH pak odgovara da se podaci iz službenih evidencija mogu koristiti isključivo u svrhe propisane Zakonom o graničnoj kontroli i da mu ne mogu dati tražene podatke. Granična policija savjetuje Hadžiahmetoviću da se, ako ima spoznaja da je počinjeno kazneno djelo, obrati nadležnom policijskom tijelu ili tužiteljstvu koji u opisu svojih nadležnosti imaju pravo na pristup traženim podacima. Nakon toga je odustao od provjera. S obzirom na to da stalno ističe važnost jačanja institucija i državnosti, najbolje se može vidjeti u dopisu iz prosinca prošle godine, koji nam je pokazan na uvid, a upućen je samo bošnjačkim dužnosnicima u vlasti BiH i FBiH. Doduše, dokument nije protokoliran, ali je potpisan i opečaćen i u njemu ukazuje na opstrukcije dužnosnika iz drugih naroda u radu Agencije i Direkcije KPT, gdje su čelnici Bošnjaci. Ako se pak zna da je od 2008. ravnatelj te agencije Bošnjak te su do sada četiri ministra sigurnosti bili Bošnjaci, onda su smiješni navodi o opstrukcijama. U dva je navrata nedavno raspisivao natječaje za popunu vodećih pozicija, no kako su tamo trebali biti imenovani Hrvati ili Srbi, poništavao ih je. Njegovi zaposlenici upozoravaju i da je često u Turskoj, gdje ima rodbinu, a njegovi česti odlasci poklapaju se s bolovanjima u Agenciji. Dodaju da će sve nezakonitosti prijaviti Tužiteljstvu BiH i SIPA-i te sve dokaze dostaviti, za razliku od Hadžiametovića, na zakonit način.