Halilović, Jerlagić i Lijanović nekada odlučivali o vlasti na svim razinama, a stranke im danas skoro na izdisaju

Poznato je da u bosanskohercegovačkoj politici nitko ne želi priznati izborni poraz, ali usprkos tomu jasno je da su neke političke opcije i lideri zasad, a možda i zauvijek, otišli sa scene, piše Večernji list BiH. Najviše se govori o padu potpore i utjecaja SBB-a, SDS-a i DF-a. No, te stranke su zadržale značajan parlamentarni kapacitet i u budućnosti će imati svoju ulogu u politici.

To se, pak, ne može reći za Bosanskoheregovačku patriotsku stranku (BPS) Sefera Halilovića, koja je u proteklom mandatu imala zastupnike u državnom i federalnom parlamentu, a u tri županije izravno utjecala na formiranje vlasti. S 1,4 posto osvojenih glasova na razini Federacije BPS prestaje biti relevantan čimbenik na političkoj sceni. I perjanice ove stranke prošle su katastrofalno. Najbolji primjer je dosadašnji državni zastupnik Zaim Backović koji je dobio tek 664 glasa.

Silajdžić i pad SBiH

Nešto više glasova, ali nedovoljno za zadržavanje parlamentarnog statusa dobila je bivša Backovićeva stranka - Stranka za BiH. Odlaskom Harisa Silajdžića s čela stranke ona je značajno oslabila, ali je uspjevala održati se u federalnom i parlamentima većine županija. Nakon ovih izbora bit će tek s po jednim ili dva zastupnika zastupljena u tri županijske skupštine. Čak i ako opstane, SBiH će morati tražiti novog predsjednika, jer s ponižavajućih 1,67 posto glasova u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Amer Jerlagić više nema nikakav legitimitet za ostati na čelu stranke.

Nekadašnje stranke i pad

Dno je, čini se, dotakla i Narodna stranka Radom za boljitak. Na razini Federacije BiH dobila je tek 0,2 posto, dok je nekadašnji čelnik Mladen Ivanković Lijanović u utrci za mjesto u parlamentu Zapadnohercegovačke županije dobio tek 161 glas. Usprkos medijskoj podršci iz Sarajeva ništa bolje nije prošla ni Hrvatska stranka, iza koje stoji Krešimir Zubak i nekadašnji kadrovi NHI-ja. Zagovaranje „autonomne politike bosanskih Hrvata“ donijelo im je na federalnoj razini 0,15 posto glasova, a predsjednik stranke Božo Skopljaković kao nositelj liste uspio je prikupiti skromnih 400 glasova.

Slobodni pad karakterizira i izborni rezultat nekadašnjih uzdanica SDP-a i DF-a, te utemeljitelje Građanskog saveza. Nacionalistička antihrvatska retorika Emira Suljagića i Reufa Bajrovića nije im donijela željeni rezultat u utrci za mjesta u sarajevskom županijskom parlamentu. Suljagić je dobio 1.811, a Bajrović 980 glasova. Stranka je ostala ispod izbornog praga. Ne ovako velikih razmjera, ali gubitnicima se mogu smatrati neke druge stranke iz Federacije BiH koje na državnoj i federalnoj razini u foto finišu teško mogu preći izborni prag. Ima i onih koji bilježe veliki uspjeh. Koalicija oko HDZ-a BiH popravila je svoj rezultat, kao i SDP, a zadovoljni mogu biti i bivši kadrovi SDA koji su utemeljili svoje stranke, prije svih Mirsad Kukić i Dino Konaković, jer su PDA i Narod i pravda, postale parlamentarne stranke na federalnoj razini, ali će, što je njima još važnije, imati važnu ulogu u formiranju vlasti u Tuzlanskoj, odnosno Sarajevskoj županiji.