Objavom konačnih rezultata općih izbora u BiH jasnije su vidljive političke snage i odnosi stranaka na županijskim razinama vlasti, a u kontekstu hrvatskih i nacionalno mješovitih županija, u njih pet HDZ - HNS će predvoditi ili biti dio ustroja vlasti, a u jednoj većinski bošnjačkoj (ZDŽ) vjerojatno dio nove vladajuće većine, piše Večernji list BiH.
Pitanje većine
Kod većinski bošnjačkih županija stvari su mnogo složenije. Kao što je vidljivo, u jednoj - Bosansko-podrinjskoj krenulo se u ustroj vlasti bez SDA, u nekima se u ovom trenutku analiziraju sve matematičke kombinacije kako doći do natpolovične većine, dok u pojedinima, kao što je ZDŽ, SDA ima visoku vjerojatnost biti predvodnik ustroja nove Vlade.
Matematički je najjasnija situacija u dvjema većinski hrvatskim županijama, jednoj na krajnjem sjeveru, a drugoj na jugozapadu zemlje. U potonjoj - Zapadnohercegovačkoj HDZ - HNS imat će mogućnost samostalnog formiranja vlasti s osvojenih 14 od ukupno 23 mandata u Županijskoj skupštini, a što mu, osim imenovanja nove Vlade, daje mogućnost i visoke protočnosti svih zakonskih rješenja i drugih odluka koje dolaze na dnevni red sjednica Skupštine. U Skupštinu će ući još pet političkih subjekata, i to HDZ 1990., koji će dobiti 4 mandata, HRS s dva mandata, dok će po jedan mandat dobiti tri pravaške stranke - HSP BiH, HSP dr. Ante Starčević BiH te HSP HB i BiH. Kada je riječ o Posavskoj županiji, od ukupno 21 zastupnika u Skupštini, HDZ BiH osvojio je 12, što je dovoljno za nastavak procesa uspostave nove županijske vlasti.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji HDZ BiH - HNS također je najsnažniji politički subjekt, a dokaz za to je 11 mandata u Skupštini, dok je druga po snazi politička opcija SDA sa sedam zastupnika. Slijedi HDZ 1990. s tri, SDP također s tri, HRS s dva mandata, DF/GS s dva, a u Skupštinu s jednim zastupnikom ulaze i NES te NiP. Hrvatske stranke u ovoj županiji imaju natpolovičnu većinu, međutim, kao što je poznato, za izbor nove Vlade u ovoj županiji potrebna je dvotrećinska većina, što u startu znači kako će se tražiti partner na bošnjačkoj strani. Slično se očekuje i u Srednjobosanskoj županiji, onoj koja, uz HNŽ, čini političku kralježnicu Federacije, ali i dugoročnih hrvatsko-bošnjačkih odnosa, a u kojoj je SDA dobio 11, a HDZ - HNS 9 mandata. Zbog navedenoga je za očekivati kako će vlast u SBŽ-u biti formirana prateći pritom procese u susjednoj Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
U Hercegbosanskoj županiji situacija je takva da su isti broj mandata, po pet, dobili HDZ BiH i HNP, a pritom su već poslane poruke koje idu u smjeru postizanja dogovora oko ustroja vlasti. No, očito će se tu tražiti partner više s obzirom na potrebnu većinu, a u Skupštinu ulaze, kao što je vidljivo, HDZ 1990. s četiri, dok će po dva mandata imati HNL, SNSD, SDA i SDP. S jednim mandatom ulaze i HRS, Srpska sloga i Srpsko jedinstvo.
Niz kombinacija
U kontekstu većinski bošnjačkih županija za SDA je najpovoljnija situacija u Tuzlanskoj županiji (gdje je dobio 13 mandata te je time u prednosti u odnosu na SDP koji ima 8) te u Zeničko-dobojskoj županiji (u kojoj je osvojio 11 mandata). Bitno je za naglasiti kako su u ovoj županiji predstavnici hrvatskih stranaka osvojili tri zastupnička mjesta u Skupštini, a što im daje značajnu političku snagu nužnu za utjecaj na ustroj nove Vlade, ali i izbor izaslanika u federalni Dom naroda.
Međutim, u strateški važnoj Sarajevskoj županiji SDA i NiP su izjednačeni s po sedam mandata, a izjednačenje bilježimo i u Unsko-sanskoj, gdje su akteri SDA i NES s po osam mandata. Jedina županija u kojoj se već krenulo u proces uspostave nove vlasti je Bosansko-podrinjska, a pritom je najavljeno i kako bi dio većine u jednoj geografski, ali i demografski maloj županiji, moglo biti čak osam stranaka...