U Velikoj Kladuši boravi oko 1.000 migranata i izbjeglica. Najveći broj, oko 600, smješteno je u prihvatnom centru Miral, a ostatak je na ulici, bez ikakve pomoći i zdravstvene zaštite, odnosno u privatnom smještaju.
Do prije mjesec dana zdravstvenu zaštitu ovim ljudima pružali su volonteri organizacije MSF. Lokalna policija više im ne dozvoljava da u urbanim područjima, gdje se najviše okupljaju migranti, u svojoj mobilnoj klinici brinu o njima, tvrdi direktorica velikokladuškog Doma zdravlja Evresa Okanović.
- Bili su na pet mjesta prije mjesec i pol, s tih mjesta su otjerani, rekli su im da ne mogu raditi na taj način i da se moraju maknuti s mjesta gdje su pružali zdravstvenu zaštitu. Tu je kao navodno okupljanje migranata. Migranti su tu, bez obzira jesu li zdravi ili bolesni - rekla je Okanović.
Koordinatorica MSF-a Nihal Osman navodi da su ljudi, kojima su na usluzi, izvan sustava, oni koji nisu smješteni u kamp.
- Kada se ne odazovemo ovim ljudima, zajedno s ministarstvom zdravstva i doktorima iz doma zdravlja, to znači da oni nemaju pristup medicinskoj pomoći - rekla je Osman.
Policija ne može niti je zabranila rad bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, tvrdi glasnogovornik MUP-a Unsko-sanske županije Ale Šiljdedić i dodaje da je zatraženo da ova organizacija utvrdi jednu lokaciju izvan grada na kojoj će pružati svoje usluge.
- Većina osnovnih škola, srednjih škola, javnih ustanova, općina, autobuska stanica sve je to u koncentraciji na tom malom prostoru. Mi ne možemo dozvoliti da se na takvim mjestima okuplja veći broj migranata posebno oni koji imaju neke od zaraznih bolesti koje se spominju, ne ulazeći u to o kakvim bolestima se radi jer dovodimo u opasnost lokalno stanovništvo koje je na dnevnoj bazi u velikoj fluktuaciji na ovom području - istaknuo je Šiljdedić.
Migranti na ovom području imaju razna oboljenja, tvrdi doktor Mustafa Hodžić koji šest dana u tjednu brine o zdravlju migranata i izbjeglica u kampu Miral. Kaže, skabijes je najrasprostranjeniji sa 900 slučajeva u prvih šest mjeseci ove godine pa se s razlogom strahuje od epidemije. Nemoguće ga je liječiti ukoliko za to nema uvjeta, tvrdi Hodžić.
- Mi još uvijek nemamo epidemiološku kartu da bismo znali šta nam sve prijeti. Ono što definitivno znamo je da imamo puno veći broj oboljenja tipa hepatitisa koji nije bio toliko čest među našom populacijom, imamo tuberkulozu, imamo spolnih bolesti čije ćemo porijeklo otkrivati godinama nakon odlaska ovih ljudi s ovih terena - naglasio je Hodžić.
Iz Doma zdravlja Velika Kladuša apeliraju na vlasti svih razina da ozbiljnije pristupe zdravstvenom aspektu migrantske krize da bi zaštitili domaće stanovništvo, ali i da bi migranti i izbjeglice imali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.