Sudeći po podacima koje je Centralna banka BiH objavila početkom ovog mjeseca, popis blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH na dan 3. kolovoza iznosio je 69.214. Tom podatku treba dodati i to da 42.922 tvrtke ili poslovna subjekta imaju blokiran barem po jedan račun, što je opet kontinuirano povećanje u odnosu na proteklih nekoliko mjeseci i što je indicija da je sve više blokiranih računa po svim osnovama.
2780 stranica
Izvješće o blokiranim računima u Registru transakcijskih računa Centralne banke BiH sadrži više 2780 stranica i u njemu su pobrojane pravne osobe iz svih sfera društvenog života, od gospodarskih poduzeća, samostalnih uslužnih djelatnosti, trgovina, ugostiteljskih objekata, frizerskih salona, benzinskih crpki, ljekarni, privatnih liječničkih ordinacija, agencija, tvrtki, kao i računa koji služe kako piše za posebne namjene. Na popisu se nalaze računi blokiranih općina, mjesnih zajednica, sportskih saveza, ali i imena nekih velikih tvrtki koje se nalaze ili u privatnom ili u državnom vlasništvu. Broj blokiranih računa tvrtki u državnom vlasništvu sudeći prema podacima iz registra Centralne banke BiH, još uvijek je veći u odnosu na privatni sektor, unatoč tome što entitetske vlasti saniraju gubitke svojih poduzeća. Ako je suditi prema regiji i gradovima, najveći broj blokiranih računa je u RS-u, istočnoj i središnjoj Bosni, a najmanje u Hercegovini. Kada su u pitanju gradovi, tu s obzirom na količinu stanovnika i tvrtki prednjače Sarajevo, Banja Luka, Zenica, Tuzla i Mostar jer u tim gradovima ima ujedno i najveći broj registriranih pravnih subjekata. Kako se broj blokiranih računa povećava, primjerice, svjedoči izvješće Centralne banke BiH od 1. ožujka ove godine kada je ukupan broj blokiranih bankarskih računa poslovnih subjekata iznosio 64.896, a bar jedan blokiran račun imalo je 39.813 pravnih subjekata.
Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da stalni rast broja blokiranih računa pravnih osoba ukazuje na nelikvidnost i nesolventnost koja narušava sve zdrave financijske tijekove, uzrokuje pad proizvodnje, potrošnje i zapošljavanja. Najnovije projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) također ne idu na ruku skorom gospodarskom oporavku BiH. Oni procjenjuju da će on i dalje biti slab zbog stalnog rasta stope nezaposlenosti i pada industrijske proizvodnje. Ista institucija (MMF) krajem prošle godine iznijela je podatak po kojem se u BiH tijekom 2105. godine očekuje gospodarski rast od 3,5 posto, a 2019. godine čak četiri posto, što bi bio najveći ekonomski rast BiH nakon drastičnog pada 2009. Ta je informacija došla kad je bio aktualan njihov kredit za Bosnu i Hercegovinu.
Sukob mišljenja
Domaći ekonomski analitičari se ne slažu s MMF-ovim prognozama i vjeruju da naš ekonomski rast nikako ne može biti u plusu, te su uvjereni da prognoze međunarodnih institucija ne odražavaju stvarno stanje na terenu.
No, MMF-ovu prognozu podupire i činjenica da EU u procjenama ekonomskog rasta u svijetu Bosnu i Hercegovinu nije svrstao među zemlje s najnižim procijenjenim rastom u 2015., za razliku od susjednih zemalja Srbije i Hrvatske koje su svrstane među 10 zemalja s najlošijim izgledima za rast BDP-a.