S obzirom na klimatološke značajke koje se, uz ostalo, reflektiraju i kroz više od dvije tisuće sunčanih dana godišnje, južni dijelovi zemlje, konkretno regija Hercegovina, imaju kapacitet i potencijal doprinijeti tomu da BiH postane jedan od vodećih proizvođača električne energije koristeći snagu sunca. Farooq Sher, izvanredni profesor Sveučilišta Nottingham Trent, a koji je nedavno rezultate istraživanja objavio u Renewable and Sustainable Energy Reviews u koautorskoj studiji "Perspektive potencijala i razvoja obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini", ističe kako je Hercegovina spremna za razvoj solarnih elektrana ogromnog kapaciteta, piše Indikator.
Pogodno podneblje
Večernji list imao je uvid u spomenutu studiju u čijoj su izradi, uz Shera, sudjelovali Narcisa Smječanin, Harun Hrnjić, Emir Bakunić i Jasmina Sulejmanović, a u čijem se sažetku navodi kako je, od svih balkanskih zemalja, utvrđeno da Bosna i Hercegovina ima jedan od najvećih potencijala za izgradnju solarnih elektrana.
Procijenjeno je da bi proizvedena energija iz solarnih elektrana mogla biti 70,5 × 106 GWh godišnje, a najpogodnije područje je Hercegovina. U samoj studiji navodi se i kako je BiH zemlja koja godišnje ima oko 2000 sati sunčeve svjetlosti, a krajevi u južnom dijelu zemlje imaju oko 2400 sati godišnje sunčeve svjetlosti.
Dodatno, dnevna količina zračenja u BiH iznosi oko 1500 kWh po m2 godišnje, što je vrlo značajno u ovom kontekstu. Regija Hercegovina, a osobito njezin južni dio, sa značajnim brojem sunčanih sati u godini prepoznata je kao područje iznimnih potencijala za proizvodnju energije koristeći snagu sunca, a proteklih mjeseci svjedočimo pravoj ekspanziji građenja pogona koji će u značajnoj mjeri obogatiti proizvodnju električne energije u BiH te dodati vrijedan kamen mozaiku priče o Bosni i Hercegovini kao klimatski neutralnoj zemlji.
Važni projekti
No, kapitalni projekti tek dolaze na red, a prvi među njima provodi Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, jedino javno poduzeće koje svu svoju energiju dobiva koristeći obnovljive izvore, a koja na prostoru Grada Stoca realizira projekt najveće solarne elektrane u BiH snage od čak 150 MW.
Elektroprivreda će ovim objektom dodatno ojačati proizvodnju koja se već sada, na prostoru koji pokriva ovo poduzeće, u potpunosti uklapa u procese koje je utvrdila Europska unija kroz stratešku viziju Europske komisije za postizanje klimatske neutralnosti gospodarstva do 2050., kao i viziju programa djelovanja za okoliš do 2030. Uz to, u Federaciji BiH napravljen je važan iskorak na planu uređenja energetskog sektora prema pravilima i standardima Europske unije, kao i Europske energetske zajednice.
Od seta energetskih zakona - Zakona o električnoj energiji, Zakona o energiji i regulaciji energetske djelatnosti i Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije, koji su potvrđeni početkom tjedna na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, koristi bi trebali imati najviše krajnji korisnici, odnosno stanovnici ovog entiteta kojima će, uz kvalitetniju i stabilniju opskrbu, biti omogućeno da sami proizvode energiju iz obnovljivih izvora, ali i da se udružuju u energetske zajednice te višak proizvedene energije prodaju na tržištu. Osim ovih procesa, treba uputiti i na činjenicu da je Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH krajem prošlog mjeseca raspisalo natječaj za izradu dokumentacije za studijsko istraživanje potencijala u svrhu izgradnje fotonaponskih elektrana na koridoru Vc, a prema svemu sudeći, to će biti i uvod u proces kojim bi infrastruktura na koridoru Vc dobila dodatnu vrijednost kroz mogućnost proizvodnje čiste energije.
Klimatska neutralnost kroz obnovljive izvore energije kao strateški cilj