Bitno su smanjeni izgledi, odnosno svedeni su na minimum, da Bosna i Hercegovina u prosincu dobije “zeleno svjetlo” za otvaranje pregovora s Europskom unijom, osim ako ne bude prevagnula politička procjena nakon što su se politički lideri prošlog tjedna razišli bez dogovora o Zakonu o sudovima BiH. Navodni razlog - neslaganje o sjedištu prizivnog odjela Suda BiH prometnuo se fiktivno kao glavni u mimoilaženju, iako to pitanje suštinski nije bitno, piše Večernji list BiH. Osim ako bosanskohercegovačko napredovanje prema EU nije postalo kolateral pokušaja dijela međunarodne administracije da se obračuna s čelnikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Pomalo iznenađujuće se, unatoč bitno drukčijem, gotovo benevolentnom ranijem stajalištu EU-a oko pitanja sjedišta Suda BiH, oglasilo se Izaslanstvo Europske unije u BiH stajući sramežljivo uz stranu probošnjačke “trojke”.
BiH postala kolateral
- Nakon sastanka političkih lidera, Ured EU-a ohrabren je viješću da se čini mogućim napredak u pogledu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, kao i početak pregovora o sporazumu s Frontexom. S druge strane, razočaravajuće je da se nije mogao postići kompromis oko sjedišta prizivnog odjela Suda BiH. Ključni prioritet 6 iz Mišljenja Europske komisije ističe potrebu “unaprjeđenja funkcioniranja pravosuđa”, uključujući usvajanje novog Zakona o sudovima - naveli su u objavi na X platformi iz Izaslanstva Europske unije. A onda su stav oko sjedišta pronašli u “mišljenju” Venecijanske komisije. - Prema shvaćanju EU-a, rasprava se vodila između sjedišta u Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci. U skladu s mišljenjem Venecijanske komisije o ovom pitanju, EU napominje da prilikom utvrđivanja sjedišta treba uzeti u obzir blizinu ključnih elemenata, kao što su tužiteljstva, pritvorski objekti i kazneno-popravne ustanove te usluge pravne pomoći. Temeljem toga, EU ne vidi nikakav razlog da politički akteri inzistiraju na Banjoj Luci umjesto Istočnog Sarajeva - stava je EK. No, ovi razlozi ne čine se uvjerljivim, osim ako ne postoji bojazan da bi prizivno vijeće Suda BiH u Banjoj Luci bilo pod utjecajem tamošnjih vlasti i njihova čelnika Milorada Dodika kojega dio međunarodne administracije u zemlji nastoji pod svaku cijenu skloniti s vlasti. Naime, u projekciji sadašnjeg sudskog postupka protiv čelnika RS-a, za koji se ne zna kako će se okončati i hoće li se on uopće odazivati na pozive Suda, nakon prvostupanjske presude, kakva god bila, žalba bi trebala biti upućena sudu sa sjedištem u Sarajevu, a ne Banjoj Luci. Zanimljivo je da, prema upućenima u dosadašnje razgovore političkih čelnika o temi sjedišta prizivnog odjela Suda BiH, taj “adut” probošnjačke stranke iz Sarajeva uopće nisu ozbiljno problematizirale.
No, na posljednjem sastanku doslovno je ultimativno postavljeno kako to mora biti Istočno Sarajevo. S druge pak strane, stajalište srpske strane je da oni i nemaju dovoljno kvalitetnih sudaca koji bi došli živjeti i raditi u Istočnom Sarajevu, što pak nije slučaj s Banjom Lukom, koja je središte entiteta RS. Argumenti i kako bi Dodik, odnosno srpske vlasti, mogao kontrolirati rad prizivnog odjela Suda BiH su opravdani, ali i istodobno potpuno besmisleni. Ponajprije stoga što je utjecaj na državno pravosuđe zastrašujući, posebice zbog raznih domaćih i stranih obavještajnih i drugih paralelnih struktura na rad sudaca i tužitelja.
Plenkovićevo upozorenje
Ta prijetnja nije ništa manja od potencijalne koja bi se odnosila na rad u pravosudnim institucijama u Banjoj Luci. Kako god, nedogovor oko Zakona o sudovima BiH, a što je svojim sugovornicima u Sarajevu prošloga tjedna jasno istaknuo hrvatski premijer Andrej Plenković, izbit će iz ruku i posljednji argument kako bi nekoliko gorljivih zagovornika branilo poziciju kako je potrebno dati odobrenje za otvaranje pregovora s BiH o članstvu u EU. Ne baš optimističnu poruku isporučit će političari iz BiH uz “asistenciju” dijela međunarodnih suflera i predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, koja u Bosnu i Hercegovinu dolazi u srijedu, 1. studenoga. Da su politički lideri čije stranke čine koaliciju na državnoj razini imali dogovor prošloga tjedna, onda bi se Zakon o sudovima BiH, ali i sprječavanju sukoba interesa, kao i sprječavanju financiranja terorizma i pranja novca našao na izvanrednim sjednicama najprije Vijeća ministara BiH, a onda i oba doma državnoga Parlamenta. Ovako je sazvana samo sjednica Zastupničkog doma, na čijem dnevnome redu nije nijedna značajnija “europska točka” koja bi se mogla podvesti pod “štrihir” europskih birokrata. Naime, nedugo nakon posjeta Sarajevu Europska komisija objavit će izvješće o napretku koje će vjerojatno biti pozitivno. No, ne do te mjere da bi sve zemlje članice mogle dati “zeleno svjetlo” za otvaranje pregovora s EU.