Hoće li cijepljenje djece biti uvjet za upis u vrtić?

Zbog porasta skepticizma prema cjepivima posljednjih godina vraćaju se gotovo iskorijenjene bolesti. Više zemalja, među kojima je i Hrvatska, proglasilo je epidemiju hripavca, kao i ospica. Obje bolesti mogu biti vrlo opasne, posebno za malu djecu, gdje uslijed komplikacija može doći i do smrtnog ishoda. Riječ je o bolestima za koje cjepivo postoji već desecima godina, međutim, u posljednje vrijeme zbog niskog postotka procijepljenosti ne postoji kolektivni imunitet.

Bolesti se vraćaju
Obje spomenute bolesti prisutne su i u Bosni i Hercegovini, zbog čega su dijelovi ove zemlje u posljednjih nekoliko mjeseci također proglašavali epidemije, a kako bi se u idućem razdoblju spriječilo njihovo drastičnije širenje, u nekim županijama razmišlja se o uvođenju novih mjera i ograničenja za necijepljenu djecu. - Kako raste broj oboljelih tako se i pojačava cijepljenje. Moguće je da će doći do izmjena u Zapadnohercegovačkoj županiji, postoje prijedlozi da cijepljenje bude uvjet pri upisu u vrtiće, ali vidjet ćemo što će vlasti odlučiti - rekla je nedavno za medije epidemiologinja dr. Andrea Jurić. Inače, Federalno ministarstvo zdravstva u svojoj naredbi o programu obveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti za 2023. godinu navelo je kako je provjera statusa cijepljenja obvezna prilikom upisa u sve vrste predškolskih ustanova, prilikom upisa u sve vrste škola, od osnovnih do visokih, prije izvođenja imunizacije po epidemiološkim indikacijama, prilikom prijama djece i mladih na bolničko liječenje, prilikom prijama u radni odnos, prilikom svakog posjeta liječniku (novorođenčadi, male djece, predškolske i školske djece mladih), prilikom prijama djece u učeničke i studentske domove, kao i prilikom prijama osoba u kolektivne smještaje. - Provjera se sastoji u pružanju dokaza o cijepljenju odgovornoj osobi, podnošenjem odgovarajuće dokumentacije o svim prethodnim imunizacijama. Ako se na temelju utvrđenog statusa o prethodnim imunizacijama utvrdi da imunizacija nije kompletna, doktor medicine dužan je o tome obavijestiti osobu/roditelja/skrbnika i u skladu s programom obaviti dodatno cijepljenje i/ili docjepljivanje. Ako osoba/roditelj ili skrbnik odbije dodatno cijepljenje/docjepljivanje djeteta, doktor medicine izdaje potvrdu o nekompletnom cijepnom statusu, a zdravstvena ustanova obavještava nadležnog sanitarnog/zdravstvenog inspektora - stoji u naredbi Ministarstva zdravstva FBiH. Jurić je objasnila kako se trend necijepljenja pogoršao nakon pandemije COVID-a. Istaknula je i kako je na području ove županije zabilježeno više od 20 slučajeva oboljelih od velikog kašlja u ovoj godini te da broj i dalje raste. - Više od 90 posto slučajeva čine upravo necijepljena djeca. Trend se nastavlja i možemo očekivati povremene epidemije i u idućim godinama. Da bi se popravila ovako niska procijepljenost, mora proći nekoliko godina, a u tih nekoliko godina mi ćemo biti u velikom riziku da se češće događaju ovakve epidemije - zaključila je Jurić.

Postotak procijepljenosti
Zapadnohercegovačka županija nije jedina u Federaciji BiH gdje se posljednjih godina bilježi smanjen broj cijepljene djece, ovaj problem prisutan je u svim dijelovima zemlje. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanske županije, od 29. prosinca prošle do 23. veljače ove godine registrirano je 170 slučajeva oboljelih od ospica, a kako su istaknuli stručnjaci, najveći uzročnik je necijepljenje. Broj cijepljenih u Federaciji BiH iznosi 65,4 posto za prvu dozu MRP cjepiva i 66,9 posto za drugu dozu, dok u RS-u iznosi 83,7 posto za prvu i 86,4 posto za drugu dozu MRP cjepiva. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i UNICEF-a, u Bosni i Hercegovini 2007. je postignut obuhvat cijepljenja od 95 posto i od tada opada (72 posto 2020., 75 posto 2022. godine), dok Crna Gora od 2011. godine, kada je postignut obuhvat od 95 posto, bilježi neprekidni pad. Epidemiologe posebno zabrinjava niska stopa docjepljivanja prije polaska u školu: prema procjenama SZO-a i UNICEF-a, 2022. godine u BiH je iznosila 52 posto, u Crnoj Gori 68 posto, Sloveniji i Hrvatskoj nešto više od 80 posto. Srbija ima relativno visok obuhvat (91 posto), no on je u nekim regijama niži od 80 posto, a postoje i općine s obuhvatom ispod 50 posto. Inače, cijepljenje djece protiv zaraznih bolesti predstavlja zakonsku obvezu u Bosni i Hercegovini, a za roditelje koji to izbjegavaju predviđene su i novčane kazne do 2000 maraka.

Pedijatri su nadležni, ako roditelji odbiju cijepiti svoju djecu, pozvati inspekciju, a inspekcija je nadležna za kažnjavanje tih roditelja