Već na početku iduće godine građane BiH će, po svemu sudeći, dočekati nova poskupljenja, prvenstveno hrane, na što smo i najosjetljiviji. Već odavno je pravo čudo kako građani BiH uopće preživljavaju jer prosječna plaća ne pokriva ni 45 posto potrošačke košarice, dok minimalna može pokriti tek 20%.
Službene statistike
Kupovna moć iz mjeseca u mjesec opada. Tako smo, primjerice, za 100 maraka prije pet godina mogli kupiti 45 kilograma kruha, a sada tek 28 kg. Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, kilogram kruha od pšeničnog brašna u listopadu 2024., posljednjem mjesecu za koji postoje informacije, koštao je 3,60 KM, a u listopadu 2019. cijena je bila 2,20 KM. Povećana je i cijena bijelog brašna s 1,10 na 1,40 KM, pa računica pokazuje da smo nekada za 100 maraka mogli kupiti 91 kg, a sada 71 kg brašna. Kilogram riže je s tri skočio na 4,70 KM, što znači da smo nekada za "stotku" mogli kupiti 33,30 kg, a sada oko 21 kilogram riže. Divljanje cijena mesa najbolje pokazuje inflaciju koja je zadesila građane u BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, junetina bez kosti je s 13,30 otišla na čak 20,70 KM. U praksi nekada smo za 100 KM mogli kupiti 7,5 kg junetine, a sad oko 4,8 kg. Slično je i sa svinjetinom s kostima – umjesto nekadašnjih 8,40 plaćamo je 11,40 KM, što znači da umjesto 11,9 kg, za 100 KM možemo kupiti 8,8 kg. Identična je situacija i s piletinom, koja je s 4,50 poskupjela na 6,70 KM, što znači da je, umjesto 22 kg, za 100 maraka možemo kupiti svega 15 kg. U nebo su otišle i cijene mlijeka pa za litru u tetrapaku, umjesto 1,40, izdvajamo 2,30 KM. Računica je jednostavna, prije pet godina za 100 KM mogli smo kupiti 71 litru mlijeka, a sada tek 43. Sjećate li se kada je ulje koštalo manje od dvije marke? Statističari su zabilježili: za litru je u listopadu 2019. trebalo izdvojiti 1,90, a pet godina poslije 2,70 KM. Za iznos za koji smo nekad mogli kupiti gotovo 53 litre ulja sada možemo tek 37. Kilogram šećera je s 1,10 otišao na 1,80 KM, što znači da smo za 100 KM nekada mogli kupiti 91 kg, a sada 56 kg. Slično se dogodilo i sa soli – poskupjela je s 0,80 na 1,30 KM. Dakle, umjesto 125, možemo kupiti 77 kg soli. Mljevena kava je s 13,10 poskupjela na 20,80 KM, koliko je kilogram koštao u listopadu 2024. Nekada smo, dakle, za 100 KM mogli kupiti 7,6 kg kave, a sada tek 4,8 kilograma. Nevjerojatno je da građani jedne siromašne zemlje kao što je BiH hranu plaćaju skuplje od znatno bogatijih Nijemaca. Uzet ćemo za primjer mlijeko, koje u Njemačko košta od 0,70 eura do 1 euro (1,30 - 1,90 KM), a u BiH, ovisno o proizvođaču, od 1,80 do 2,50 KM. Dvanaest jaja stoji oko 1,80 eura (oko 3,50 KM), dok u BiH za 10 jaja moramo platiti oko 4,50 KM, dok je školjka od 30 jaja oko 10 KM. Kilogram pilećih prsa košta oko 7 eura (gotovo 14 KM), dok je u BiH cijena gotovo ista, od 12 do 14 KM. Petsto grama domaćeg sira je oko 4,50 eura (oko 8,70 KM), a u BiH cijena je 2,30 KM za 250 grama, što bi značilo da je mladi sir jeftiniji i da iznosi po kilogramu oko 5 KM.
I cijena kave ista
U tržnicama i drugim objektima, ili ako je domaći/organski sir, cijena može ići i do 10 KM za kilogram. Kilogram riže u Njemačkoj je oko 2,50 eura (4,80 KM) do 5 eura (oko 9,5 eura) po kilogramu ovisno o vrsti, dok je u BiH cijena riže oko 4,20 do 6,50 KM. Kilogram krumpira u Njemačkoj je oko 0,80 eura do 1 euro (do 2 KM), dok je kilogram krumpira u BiH od 1,65 do 2,50 KM. Kilogram kave u Njemačkoj je od 12 do 15 eura (23 do 30 KM), dok je u BiH, ovisno o brendu, od 20 do 30 KM za poznatije brendove. Dvjesto grama kave je do 5 KM. Konzerva ribe (fileti tune) iznosi od 1,50 do 3 eura (od 2,70 KM do 5,50 KM), a u BiH košta od 3 do 6 KM, a neke premium verzije idu i do 10 KM. Za 250 grama maslaca u Njemačkoj plaća se oko 2,30 eura (oko 4 KM), a u BiH maslac od 250 g ide do nevjerojatnih 9 KM od jednog domaćeg proizvođača. Pola kilograma maslaca drugog domaćeg proizvođača košta oko 10 KM, što je drastična razlika.