Vlada i Skupština Sarajevske županije bez velike pompe prihvatile su izvješće Ministarstva pravosuđa i uprave ove županije o provođenju Zakona o državnoj službi u Sarajevskoj županiji koje je potvrdilo nacionalnu diskriminaciju Hrvata i Srba u javnim institucijama te kršenje daytonskih obveza o potrebi da u javnoj upravi odnos zaposlenih bude po rezultatima popisa pučanstva iz 1991. godine, piše Večernji list BiH.
Inače, u javnoj upravi ove županije nedostaje veliki broj zaposlenih u odnosu koji je predviđen po sistematizaciji radnih mjesta, što daje prostora za ispravljanje nacionalne diskriminacije u glavnome gradu zemlje, koji tako šalje i ružnu poruku ostatku zemlje.
Zabrinjavajuća slika
Prema izvješću Ministarstva pravosuđa i uprave županije o provođenju Zakona o državnoj službi u Sarajevskoj županiji, koje je javno dostupno, utvrđeno je da je u tijelima uprave i službama Sarajevske županije zaposleno 89,88% Bošnjaka, 3,61% Hrvata, 1,08% Srba i 4,72% ostalih. Valja reći kako izvješće pokazuje i elementarnu nepismenost autora pa su tako nazivi triju naroda napisani malim početnim slovom, dok pak uz postotke za srpski narod piše "Srbina". Svejedno, omjer aktualnih zaposlenika u javnoj upravi u najvećoj mjeri odgovara današnjoj nacionalnoj strukturi stanovništva. Unatoč svemu, zakon koji se poziva na Daytonski mirovni sporazum mora slijediti logiku Daytonskog mirovnog sporazuma koji pak inzistira na rezultatima popisa pučanstva iz 1991. godine. A tu je situacija bila drastično drukčija. Ne može se posve povući paralela s prijeratnim popisom jer su određene općine promijenile granice te nisu više u sastavu istoga entiteta, ali ako se usporedi samo uža jezgra teritorija Grada Sarajeva, koji u najvećoj mjeri čini i cenzus današnje županije, onda se može primijetiti da je gotovo 90.000 stanovnika bilo manje 2013. godine u četiri općine nego što je to slučaj bio 1991. godine. Naime, po tim podacima, u Centru, Novom Sarajevu, Novom Gradu i Starom Gradu po posljednjem popisu žive 275.624 stanovnika, a 1991. godine bilo ih je 361.735. Najveći po broju bili su Bošnjaci (tada Muslimani), kojih je bilo 182.503 i činili su 50,4 posto stanovništva glavnoga grada Bosne i Hercegovine. Srba je bilo nešto više od 25 posto ukupnog pučanstva s brojem od 92.271. Na popisu 2013. bila ih je tek devetina - 10.422. Više je Hrvata bilo na tome popisu - s 13.604, a prije rata bilo ih je 24.241. To je, po postocima, činilo 6,7 posto ukupnog stanovništva Sarajeva. Kada se usporede brojevi zaposlenih u javnoj upravi, onda se može reći kako je Hrvata upola manje nego što je to sukladno Daytonu, a Srba čak 25 puta manje od onoga što nalažu propisi. Istodobno je Bošnjaka gotovo 90 posto u javnoj upravi, a trebalo bi ih biti tek nešto više od 50 posto. U izvješću Ministarstva pravosuđa i uprave ove županije o provođenju Zakona o državnoj službi u Sarajevskoj županiji analizira se i nacionalna zastupljenost državnih službenika iz članka 10. Zakona o državnoj službi u Sarajevskoj županiji. A to se odnosi na rukovoditelje stručnih i drugih službi koje obrazuje Vlada, gradonačelnik ili načelnik, tajnik tijela vlasti državne službe, pomoćnik rukovoditelja tijela državne službe i glavni inspektor.
Više ostalih
Tu je situacija nešto "izbalansiranija", ali ne u korist Hrvata i Srba, nego ostalih. Sva tri konstitutivna naroda i u ovome odlomku napisana su malim početnim slovom. Tako se navodi kako je Bošnjaka 87,50%, 1,92% čine Hrvati, jednako koliko i Srbi. No, istodobno je porastao broj onih koji se izjašnjavaju kao ostali. Njih je 9,62 posto, prema tim podacima. U izvješću je navedena i nacionalna zastupljenost ostalih državnih službenika. U pitanju su voditelj unutarnje organizacijske jedinice, inspektori, stručni savjetnici, viši stručni suradnici, stručni suradnici. Tu je odnos takav da 82,01% čine Bošnjaci, 3,73% Hrvati, Srba je 1,94%, a 3,89% su iz reda ostalih. Izvješće detektira kako "nisu ispoštovane zakonske odredbe o proporcionalnoj nacionalnoj zastupljenosti državnih službenika u tijelima vlasti uprave i službama Sarajevske županije te se na kraju prilično "hladno" zaključuje kako Vlada Sarajevske županije treba obratiti posebnu pozornost u predstojećem razdoblju. Što vjerojatno znači nikada, kao i u drugim sredinama u BiH koje se ne obaziru na daytonske kategorije. •