Hrvati daju priliku domaćem dogovoru, ali su spremni ići i u Strasbourg po svoja prava

Zbog činjenice da je Ustavni sud BiH izbrisao dva članka Izbornoga zakona BiH, proglasivši ih prethodno neustavnim, u ovom je trenutku imperativ postizanje političkog dogovora oko promjene izbornog zakonodavstva s obzirom na to da je jasno kako bez spomenutih članaka neće biti moguće provesti izborne rezultate, a sve navedeno jasan je znak o koliko je važnom pitanju riječ te zbog čega je iznimno bitno što prije započeti novu rundu pregovora, piše Večernji list BiH.

Novi pokušaj

U toj novoj rundi Europska unija spremna je pružiti medijacijsku ulogu, a tomu svjedoči i činjenica da je Europsko vijeće prihvatilo zaključke koji se odnose na BiH, a odobren je i Strateški kompas usvojen na sastanku ministara vanjskih poslova, pri čemu je, a na prijedlog Hrvatske, u dijelu koji se referira na Bosnu i Hercegovinu istaknuta ravnopravnost konstitutivnih naroda. Hrvatski premijer Andrej Plenković naglasio je kako je u zaključcima dan vrlo jasan signal da je Europska unija spremna dodatno se angažirati na najvišoj razini s predstavnicima političkih stranaka u BiH da se postigne dogovor o Izbornom zakonu.

Sve to daje dodatni temelj hrvatskim pregovaračima da nastave inzistirati na provedbi presude Ustavnog suda BiH koji je uputio na potrebu osiguranja legitimnoga predstavljanja, no, ako sve propadne, hrvatski su pregovarači spremni ići i do Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić objasnio je u izjavi za Večernji list kako je slanje apelacije pred Europski sud jedna od opcija, međutim, dodao je kako ipak želi vjerovati da će domaći predstavnici postići dogovor te da slanje apelacije u Strasbourg u konačnici i neće biti potrebno. Podsjetio je i kako su Hrvati i ranije razmišljali o toj opciji, međutim, nakon što je u lipnju 2020. postignut mostarski sporazum, a koji je predviđao i uvođenje načela legitimnoga predstavljanja, smatrali su da to neće biti potrebno. Ljubić kaže kako i dalje vjeruje da neće biti potrebno obraćati se Strasbourgu. No, ako bi do toga i došlo, pošlo bi se od činjenica da je BiH članica Vijeća Europe te je u obvezi provoditi odluke vlastitih sudskih tijela. Nešto slično vidjelo se i u kontekstu apelacije koja je upućena zbog neprovedene presude Ustavnog suda BiH koja se odnosila na Grad Mostar.

Važnost Ustava

No, kao što je vidljivo, hrvatski politički predstavnici u BiH i dalje vjeruju kako će prvenstveno s partnerima s bošnjačke političke scene uspjeti naći kompromis kojim bi se harmonizirali međunacionalni odnosi, u prvom redu u Federaciji BiH. Omogućavanje legitimnoga političkog predstavljanja, a sukladno presudi Ustavnog suda BiH, pravi je put za to, pri čemu je prilično jasno i kako je na posljednjim pregovorima nedostajalo zaista malo da se to pitanje riješi na korist svih. Naravno, u tom procesu potrebno se voditi ustavnim načelima, a prvo od njih je konstitutivnost triju naroda kao natkrovljujuće načelo, a koje je sada dobilo i potvrdu u službenom dokumentu Europske unije.

Dokument “Strateški kompas” kao službena odrednica vanjske politike EU-a, a koji jasno govori o konstitutivnosti, jamac je kako Hrvati u svom političkom zalaganju za poštivanje ustavnog načela BiH, države koja bi trebala oslikavati svoj multietnički karakter, sada imaju i službenu potporu institucija EU-a. Unija je prihvaćanjem ovoga zahtjeva Republike Hrvatske potvrdila svoju opredijeljenost za BiH kao državu u kojoj će, osim individualnih prava, i ona kolektivna biti zaštićena sukladno ustavnim načelima. Hrvatski politički predstavnici, okupljeni u HNS-u, konstruktivni su u ovom procesu, baš kao što su bili od samih početaka pregovora, nudeći rješenja, pozivajući na dijalog i pokazujući svojim zalaganjem kako žele provesti presudu i Ustavnog suda BiH, ali i Europskog suda za ljudska prava te stvoriti osnovu za toliko željeno smirivanje političke situacije.