Na bošnjačkoj političkoj sceni u utrci za državno Predsjedništvo jedino je poznato kako će se tu naći aktualni predsjednik SDA Bakir Izetbegović, a hoće li imati jednoga protukandidata ili više njih, uskoro bi odluke mogli donijeti iz trojke koja je na vlasti u Sarajevu, Gradu i Županiji ili pak na nešto širem forumu. Posljednje četiri godine poziciju bošnjačkog člana Predsjedništva doslovno je za svoga stranačkoga šefa čuvao Šefik Džaferović jer je Izetbegović bio ispucao dva uzastopna mandata. No, sada će se ponovno kandidirati. I objektivno ima najviše izgleda ugurati se u Predsjedništvo zbog velike stranačke baze, ali i potpore koja se toj stranci daje unutar redova Islamske zajednice, piše Večernji list BiH.
Korupcija i strah
Treba reći kako se ova stranka istodobno nikada nije suočila s toliko optužbi za korupciju, sudskih procesa, a sve je dodatno začinjeno američkim sankcijama. Svejedno, uspjela je sve kompenzirati poznatom igrom na prijetnje, strah i nesnošljivost prema “neprijateljima” države i Bošnjaka, nastavljajući koristiti stare recepte očuvanja na vlasti. Ovaj put to su bili svi oni koji bi se eventualno ohrabrili razgovarati o izmjenama Izbornoga zakona i tako spriječiti scenarij po kojemu bi bošnjačke stranke na sljedećim izborima trebale Hrvate posve izbaciti iz državnog Predsjedništva BiH ili pak prilikom izbora hrvatskog Kluba Doma naroda Parlamenta FBiH. Uostalom, to se pokušalo već 2018., pa je za očekivati kako će se sličan scenarij ponoviti na općim izborima ove godine. No, takvi bi se planovi eventualno mogli promijeniti uz eventualni pritisak na političko Sarajevo ili pak postojanje stvarne konkurencije. Sve će ovisiti o odnosu SDP-a, Naše stranke te Naroda i pravde koji su u koaliciji u Sarajevskoj županiji te Gradu, odnosno hoće li pristati na igru SDA o podjeli plijena otetoga od Hrvata. Iako siguran da bi na izborima za člana Predsjedništva BiH pobijedio netko iz trojke i kada bi imali tri kandidata, čelnik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković ističe da jedan kandidat “šalje jaču poruku njihova zajedništva, jedinstva i opredijeljenosti da u prvi plan stave istinske interese društva te podnesu stranačku žrtvu i naprave kompromis”. Po njegovim riječima, kandidatura predstavnika stranke kojoj je na čelu bila bi veliko priznanje za njih, no da neće, međutim, biti zapreka za postizanje dogovora o zajedničkom imenu unutar ovih triju stranaka. - Svaka stranka trojke ima vjerodostojne ljude i pravo kandidirati nekoga od svojih članova - rekao je Konaković. Objasnio je kako su na lokalnim izborima uvidjeli koliko građanima znači kada pokažu da su spremni u cilju viših interesa, države i građana napraviti kompromise te staviti postrani ega i političke ambicije. Sam Konaković, koji je bivši član SDA, slovi kao vjerojatno najozbiljniji kandidat, no on se do sada nije izjašnjavao hoće li ići na megdan Izetbegoviću. Unutar SDP-a BiH, koji ima najozbiljniju stranačku infrastrukturu, najčešće se kao kandidata spominjalo ime predsjednika Nermina Nikšića. On do sada nije ulazio u utrku za vodeću poziciju. Nije to činio ni njegov prethodnik Zlatko Lagumdžija, prepuštajući tu poziciju SDA-ovcima, a u jednome navratu bio je to i Haris Silajdžić iz SBiH. Iako je pak na sjednici Predsjedništva SDP-a BiH u rujnu prošle godine potvrđeno da aktualni izaslanik u državnom Domu naroda Denis Bećirović nema namjeru biti kandidat ove stranke za Predsjedništvo BiH, on je navodno ponovno spreman krenuti u ovu utrku. Bećirovićevu kandidaturu snažno podupire i SDP-ov koalicijski partner Elmedin Konaković, čelnik NiP-a. No, problem je tim veći što Bećirović ne uživa prevelike simpatije u vodstvu stranke.
Prigoda u razigravanju
Njegova najveća prednost je u činjenici što je najveće uporište SDP-a u Tuzli, odakle dolazi. Na posljednjim izborima imao je tek 18.000 glasova manje od Džaferovića uz tek potporu SDP-a BiH, a sada se može očekivati mnogo više glasova oporbe u slučaju ako bude jedinstvena. U takvim će okolnostima jako teško SDA moći angažirati “pričuve” kako bi pogurao Komšića kao člana državnog Predsjedništva. Naime, Izetbegović posve sigurno neće biti spreman kockati se s nekoliko tisuća glasova “prednosti” i istodobno gurati drugog kandidata. To otvara značajan prostor Hrvatima da upravo u takvim okolnostima izaberu svog člana Predsjedništva BiH. Čak i unatoč tome što će Komšić, koji je već najavio kandidaturu, cijelu kampanju voditi potičući netrpeljivost prema Hrvatima i hrvatskim kandidatima za Predsjedništvo BiH. •