Za potrebe Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), američke nevladine organizacije koja je ipak bliska tamošnjim demokratima, agencija Ipsos provela je istraživanje među građanima o potpori EU, NATO-u, mogućnosti izbijanja rata i raspada zemlje, ali i odnosu prema potezima srpskih vlasti, piše Večernji list BiH.
Ovo istraživanje provedeno je doduše potkraj prošle godine otkada su se okolnosti promijenile, a objavljeno je tek nedavno na stranicama NDI-a. Radi se o uzorku od 2518 ispitanika, od čega je njih 1564 iz FBiH te 894 osoba iz RS-a. Istraživanje je provedeno slučajnim odabirom ispitanika i kućanstava.
Na upit ide li BiH u pravome smjeru, čak 90 posto ispitanika odgovorilo je da to nije slučaj. Poklapajući odgovori zabilježeni su kod sva tri konstitutivna naroda. Samo šest posto je onih koji su odgovorili kako stvari ipak idu u pravome smjeru. Radi se o dodatnom pogoršanju osjećaja trenutačnog stanja u zemlji u odnosu na razdoblje prije dvije godine kada je pet posto građana manje tvrdilo da se zemlja kreće u pogrešnom smjeru.
Nezaposlenost na vrhu
Ispitanici su drugu godinu zaredom političare označili značajno odgovornima za probleme u zemlji. NDI zaključuje da dva izbora - nezaposlenost i političko stanje - generiraju sve druge društvene probleme. Na upit koji su najveći problemi s kojima se BiH suočava, nezaposlenost je izabralo 17 posto anketiranih. Na drugoj poziciji nalaze se političari i općenito politika. Na njih otpada 14 posto odgovornosti. Slijedi, po ocjeni građana, korupcija koju je izabralo 12 posto anketiranih. Samo pet posto smatra problemom ekonomiju, jednako kao i kriminal, političke svađe i nesporazume, nizak standard građana te odlazak mladih. Da je ovo istraživanje rađeno nakon početka agresije na Ukrajinu, vjerojatno bi sljedeći odabir građana bio pri vrhu ljestvice, no stalna poskupljenja kao problem je u prosincu prošle godine vidjelo tek dva posto ispitanih, jednako kao i međunacionalne odnose, visinu mirovina ili pak sigurnost i mir.
Na pitanje što izaziva strah kod građana najčešći odgovor ispitanika bio je pogoršanje zdravlja i gubitak prihoda ili posla. Manje je pak vjerojatno da će politička kriza, oružani sukob, društvena pitanja i prirodne katastrofe izazvati tjeskobu kod građana. Potpora približavanju EU vjerojatno bi bila nešto niža da se sada provede istraživanje zbog odbijenice oko stjecanja kandidacijskog statusa BiH, ali svejedno ne bi bila bitno niža od one jako visoke iz prosinca. Radi se o porastu potpori u sva tri naroda, no najveći je rast zabilježen kod srpske populacije s prošlogodišnjih 55% na 64%.
Čak 85 posto ljudi podržava ovu integraciju, od čega snažno 60 posto, a donekle podržava njih 25. Kod Srba je 64 posto onih koji podržavaju taj cilj, kod Bošnjaka 92 posto, a najviše Hrvata želi ostvariti taj cilj - čak 95 posto. Jednako je i s NATO savezom. Svejedno, kretanje prema članstvu u NATO-u izaziva mnogo veće podjele, uz snažnu potporu Bošnjaka i Hrvata te čvrsto protivljenje među Srbima. Svejedno 66 posto građana uz 49 posto snažno te 17 posto donekle pozitivno gleda na ishod učlanjenja u Sjevernoatlantski savez. Čak je 82 posto Srba protiv, dok je za 90% Bošnjaka, a čak 92 posto Hrvata želi biti dio toga saveza, što je posve razumljivo jer je Hrvatska članica obje najvažnije svjetske asocijacije. Utjecaj EU-a, SAD-a i Turske percipira se najpozitivnijim od domaćih i regionalnih aktera. Takav odgovor dominantno je generiran od Bošnjaka. Hrvati se pak slažu da EU igra konstruktivnu ulogu, jednako kao i Republika Hrvatska.
Rusija pozitivna za Srbe
Većina u RS-u smatra da Srbija i Rusija igraju pozitivnu ulogu u sadašnjoj krizi. Vezano za predstojeće izbore - ako je suditi po rezultatima istraživanja, odziv bi mogao biti iznad svih očekivanja. Gotovo šest od deset građana reklo je da bi sigurno glasovali. Oni za koje je najmanje vjerojatno da će glasovati navode uzaludnost, apatiju i nepovjerenje. Ispitanici se općenito slažu da je suština zakona o negiranju genocida ispravna, a Dodikova reakcija pogrešna. Radi se o stajalištima koja podupiru uglavnom Bošnjaci. Jedno od pitanja je glasilo jesu li zabrinuti za sukobe ili eventualni raspad zemlje. Najviše zabrinutosti za svaki od ovih ishoda iskazuju Bošnjaci, zatim Hrvati te na kraju Srbi. •