“Treći entitet može napraviti samo neodgovorna politika Bošnjaka”, rekao je prije nekoliko dana predsjednik HNS-a BiH i HDZ-a Dragan Čović nakon razgovora s čelnikom SDA Bakirom Izetbegovićem koji je to i javno potvrdio: “Razgovarali smo o vrućim temama, oživljavanju trećeg entiteta. Čović mi je rekao da Hrvati ne kane praviti treći entitet i jedino ih loša bošnjačka politika može okrenuti u tom smjeru”. Čović je rekao ono što većina Hrvata ne smatra politički “simpatičnim” te predstavlja i vrlo ozbiljan politički rizik, ali predstavlja jedan od najvećih iskoraka u hrvatskoj politici u BiH u pokušaju pomirenja i uspostave povjerenja s bošnjačkom stranom, piše Večernji list BiH.
Bez reakcija
Na ovakav Čovićev istup, osim tek komentara Bakira Izetbegovića na istoj konferenciji za novinare, drugih praktički nije ni bilo, a nije poznato radi li se o ignoriranju poruke ili pak postavljanju strategije prema ovome novome pristupu ili pak nastavku strategije pokušaja ostvarivanja dominacije, najprije političke, a zatim institucionalne, ekonomske ... Odnosi između dvaju naroda, a onda i dvaju političkih blokova koji predstavljaju Hrvate i Bošnjake, varirali su u posljednja tri desetljeća. Rat je izazvao najveće podjele koje su počele zacjeljivati izgradnjom institucija FBiH, ali su stvari ponovno pukle 2000. kada su Hrvati izbačeni iz vlasti prvom protuhrvatskom vlašću Alijanse za promjene na razini Federacije BiH. Dodatan pritisak na Hrvate, odnosno omogućavanje potpune kontrole federalnog entiteta, napravila je međunarodna zajednica 2002. godine kada su donesene ustavne promjene koje su ukinule paritet Hrvata u vlasti, rotaciju na čelnim funkcijama i dominaciju brojnijih Bošnjaka. Najlošije izmjene odnosile su se na promjenu ustroja Doma naroda koji jedini jamči mogućnost zadržavanja nacionalnog balansa malobrojnijih Hrvata u BiH. S 30 je smanjen broj Hrvata u Domu naroda na 17, a jedna trećina kluba Hrvata od njih 17 može izabrati izvršnu vlast u Federaciji BiH. S obzirom na odredbu da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, čak i u županijama gdje su Hrvati apsolutna manjina, poput Bosansko-podrinjske županije gdje ih je 24, onda se otvara široki front za prijevare i izbacivanje Hrvata iz vlasti i njihovo delegitimiranje kao političkog naroda. Mali znak “pažnje” za Hrvate i hrvatsku politiku bila bi izmjena Izbornog zakona koji bi osigurao mogućnost izbor legitimnih političkih predstavnika i izbjegavanje raznih inačica slučaja Željka Komšića.
Relaksiranje odnosa
Nije, međutim, ohrabrujuća poruka pokušaj uvlačenja u svebošnjačku koaliciju upravo Demokratske fronte, koja je simbol preglasavanja, majorizacije i obespravljivanja Hrvata. Usvajanjem izmjena Izbornog zakona, koje bi upravo uklonile strahove Hrvata, kao što je povlačenje ručne oko obnove Herceg Bosne, odnosno trećeg entiteta, bio bi pravi potez u potpunom relaksiranju odnosa Bošnjaka i Hrvata. Ne dogodi li se to u mandatu aktualne vlasti, i dalje će se glavni politički narativi graditi upravo na razlikama i podjelama te strahovima kao što je, s jedne strane, dominacija i pokušaj potpune minorizacije jednoga naroda, a, s druge strane, inzistiranje na stvaranju zasebno hrvatskog entiteta.•