Čak 350 milijuna KM vrijednost je nekretnina bugojanskih Hrvata koje su uništili Bošnjaci tijekom i nakon rata, zaključak je elaborata koji je izradio arhitekt Zdenko Antunović. Nematerijalna šteta je, pak, neprocjenjiva. Antunović je svoj elaborat izradio nakon što je Josip Kalaica izdao knjigu “Porušeno sve hrvatsko za i nakon sukoba ABiH i HVO-a u bugojanskim župama i dijelu župe Pećine”, piše Večernji list BiH.
U neka sela nitko se nije vratio
Uništavanje hrvatske imovine rađeno je planski kako bi se najprije provelo etničko čišćenje 17.000 Hrvata Bugojna, a onda i nakon rata kako bi se spriječio njihov povratak. Prema evidenciji same Općine, na teritoriju Bugojna i danas postoji neobnovljenih čak 875 objekata u vlasništvu Hrvata. Antunović u svom elaboratu navodi kako u naseljima u kojima je uništena infrastruktura, koja je prije rata postojala, nije obnovljen ni jedan jedini objekt, a k tomu nisu evidentirani ni zahtjevi za obnovom. Riječ je uglavnom o naseljima koja se nalaze na rubu općine Bugojno. Tako danas imamo desetke hrvatskih sela u koja se nije vratio nitko. Tako se uspješno provodi etničko čišćenje hrvatskog puka. Posebna priča je pak uništavanje katoličkih sakralnih objekata u Bugojnu, navodi se u elaboratu. Crkve, kapelice, župne kuće i ostali crkveni objekti, kao i groblja te sami grobovi, sustavno su uništavani tijekom i nakon rata u Bugojnu. Uništavali su ih kako pripadnici Armije BiH tako i bošnjački civili. “Devastacija i uništavanje sakralnih objekata pokazali su jasnu namjeru da se uništi i ukloni svaki trag postojanja hrvatske kulture, naroda i njegove vjere na ovim prostorima, a ciljevi uništavanja na poseban način bili su upravo sakralni objekti, župne crkve i kapele te groblja”, stoji u elaboratu Zdenka Antunovića koji je u posjedu portala dnevnik.ba.
Izvrtanje istine
Kad se ratna šteta razvrsta po tipu objekta na kojem je počinjena, dođe se do sljedećih podataka: na obiteljskim kućama načinjeno je ukupno 297,2 milijuna KM štete, devastiranim stanovima 7 milijuna, stajama 19,5 milijuna, garažama 825 tisuća, ostalim gospodarskim objektima 13,8 milijuna, pušnicama 365 tisuća, bunarima 1,3 milijuna, sakralnim objektima 10 milijuna, što sve zajedno iznosi oko 350 milijuna ratne štete bugojanskim Hrvatima koja nikad nije plaćena i koje bošnjačka politika k tomu cinično uvjerava da su svu tu silnu štetu načinili sami sebi. •