Predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio je da će donijeti poseban zakon po kojemu bi se izbori u entitetu provodili zasebno u organizaciji entitetskog povjerenstva, što se djelomično podudara s inicijativom koju su prije šest, sedam godina pokušale progurati probošnjačke stranke kako bi posve eliminirale Hrvate oko načina biranja izaslanika za federalni Dom naroda. Doduše, tada je inicijativu SDA, SDP-a, DF-a i ostalih bošnjačkih stranaka o federalnom entitetskom Izbornom zakonu podupirala američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack, dok pak sada međunarodna zajednica žestoko kritizira Dodika zbog njegovih provokativnih poteza.
Spasio Puzigaća
Naime, kako bi se Hrvate posve marginaliziralo, bošnjačke stranke usuglasile su 2017. prijedlog zakona koji bi, po njima, "provodio" i presudu Ustavnoga suda u predmetu "Ljubić", a koja je predviđala da bošnjačke stranke mogu ugurati još više podobnih Hrvata koji su birani gotovo isključivo glasovima bošnjačkih birača. Prijedlog zakona o izbornim jedinicama, koji je bio mini entitetski Izborni zakon, pao je samo zato što se Drago Puzigaća, srpski potpredsjednik Doma naroda iz SNSD-a, usuglasio s predsjedateljicom Doma Lidijom Bradarom iz HDZ-a BiH i proglasio taj zakon štetnim, inače bi ga bošnjačka većina progurala u oba doma. Naime, prema propisima, ako dva člana kolegija Doma naroda Parlamenta FBiH proglase prijedlog bilo kojeg zakona destruktivnim za vitalni interes, onda je potrebna dvotrećinska većina iz svakog kluba naroda da bi se zakon poslao na ocjenu Ustavnom sudu FBiH, gdje su također bošnjačke stranke imale "kvalificiranu" većinu. Korak dalje sada je otišao Dodik koji izbore u RS-u, opet za potrebe međusobnog obračuna s međunarodnom zajednicom i oporbom, želi organizirati mimo Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP). Iz oporbenih stranaka odmah su odgovorili kako to neće podržati jer sve smatraju novom obmanom čiji je jedini cilj Dodikov opstanak na vlasti. Doduše, to je i razumljiv stav SDS-a i PDP-a jer su te dvije stranke u SIP, zajedno sa SDA, bez natječajne procedure ugurale bliske im kandidate. Dodik je dan prije u Banjoj Luci okupio svoje koalicijske partnere iz stranaka sa srpskim predznakom i nakon toga izjavio kako su se dogovorili da entitetskom parlamentu po hitnom postupku upute prijedlog zakona po kojemu bi izbore za tijela vlasti u RS-u provodilo entitetsko izborno povjerenstvo dok bi SIP-u prepustili samo provedbu izbora za Predsjedništvo i Parlament BiH.
Neprecizni Dayton i zakoni
- Ne želimo više gledati mešetarenje izbornim procesima. Nigdje nema da je SIP nadležan za izbore na nižim razinama vlasti. Ovo je trenutak u kojem ćemo to vratiti... u nadležnost RS-a. U Federaciji BiH kako hoće - kazao je Dodik. Djelomično je Dodik, ali i oni koji ga kritiziraju i opovrgavaju, u pravu jer aneks 3. Daytonskog mirovnog sporazuma definira uspostavu privremenog izbornog povjerenstva pod vodstvom OESS-a koji će posao prepustiti stalnom izbornom povjerenstvu koje će "organizirati buduće izbore u BiH". Pri tome u članku 5. aneksa 3. ne piše eksplicitno kako će to biti "državno" povjerenstvo, ali, doduše, ne piše ni da neće te bi se to moglo podrazumijevati. Dodatni razlog za kompliciranje stvari daje i točka 1.1 Izbornog zakona BiH u kojoj stoji kako se tim zakonom "uređuje izbor članova i izaslanika Parlamentarne skupštine BiH i članova Predsjedništva BiH te utvrđuju načela koja vrijede za izbore na svim razinama vlasti u BiH". Takve neprecizne formulacije, bilo u Daytonu, kao što je slučaj s državnom imovinom, ili pak ovdje s izbornim procesom, daju fantastično velik prostor za manipulacije onih od strana koje su real-politički utjecajnije, a najgore su manje utjecajne. S obzirom na to da u BiH doslovno postoje tri domaće strane koje oko svega uglavnom vode određenu vrstu ratova, te međunarodna zajednica kao četvrti čimbenik, nije teško zaključiti kako su u bilo kakvim okršajima u najlošijoj, dapače gubitničkoj poziciji, najmanje brojni Hrvati. Njima ne odgovara ni Dodikov republičkosrpski Izborni zakon ni federalni Zakon o izbornim jedinicama. •