Procesom podjela potvrda o mandatima za vijećnike u lokalnim zajednicama u BiH stvorile su se pretpostavke za konstruirajuće sjednice općinskih/gradskih vijeća, a samim time i za realizaciju postizbornih dogovora koji uključuju stvaranje većina potrebnih za neometano funkcioniranje institucija lokalne samouprave, no u tri grada proces izbora čelnog čovjeka tek treba biti realiziran. Brčko, Sarajevo i Mostar gradske su sredine koje zbog svojih specifičnih pravila traže potvrdu izbora gradonačelnika na sjednicama gradskih vijeća odnosno, u slučaju Distrikta Brčko, riječ je o Skupštini.
Razgovori se nastavljaju
U potonjem slučaju konstituirajuća sjednica Skupštine nije rezultirala izborom vodećih ljudi na čeku Distrikta, a kako nam je potvrdio Anto Domić, dopredsjednik HDZ-a BiH, Hrvati inzistiraju na poštivanju načela rotacije koji je jedini ispravan način poštivanja ravnopravnosti konstitutivnih naroda u Brčkom. Na temelju toga načela Hrvati bi, u skladu s dosadašnjim ciklusima, u ovom novom mandatu trebali dobiti mjesto gradonačelnika, no bit zastoja je činjenica da poziciju gradonačelnika traže i Srbi, dok su Bošnjaci ustrajni u namjeri dobivanja pozicije predsjednika Skupštine. Razgovori oko navedene tematike, doznajemo, nastavljaju se u ponedjeljak.
Kada je pak u pitanju Sarajevo, posljednjih dana mogli smo čuti o situaciji u kojoj je, uslijed činjenice da je bivšoj gradonačelnici Benjamini Karić, kao i zamjeniku Samiru Avdiću, prestao mandat, potrebno izabrati novo rukovodstvo Grada u prijelaznom razdoblju do sazivanja konstituirajuće sjednice novog saziva Gradskog vijeća. Sjednica postojećeg saziva bit će održana u utorak, uz napomenu kako će mandat novih čelnih ljudi trajati kraće vrijeme. A što slijedi dalje? Prognoze su nezahvalne, no, ako se analizira pozicija stranaka u svakoj od četiri sarajevske općine iz kojih se biraju članovi Gradskog vijeća, vidljivo je kako stranke "trojke" imaju prednost. U ovom trenutku u Novom Gradu SBiH i SDA imaju većinu, u Novom Sarajevu blaga je prednost "trojke" nad SDA i SBiH, u Starom Gradu ta je prednost još i veća, dok je u općini Centar prednost "trojke" znatno izraženija. Podsjećamo, gradonačelnik Sarajeva bira se posredno, i to kroz Gradsko vijeće koje čini 28 vijećnika, pri čemu svaka od četiriju općina daje po sedam vijećnika.
Treća lokalna samouprava sa specifičnim pravilima je Mostar u kojemu se gradonačelnik također bira posredno kroz Gradsko vijeće, a tu znatnu prednost ima HDZ BiH s 15 vijećnika od ukupno 35, koliko ih sjedi u Vijeću. Zajedno sve hrvatske stranke imaju 20 vijećnika u Gradskom vijeću Mostara, a kako će izgledati buduće postizborno partnerstvo, odlučit će pregovori s bošnjačkim političkim opcijama. Na prvom je mjestu Koalicija za Mostar (SDA - BPS i BH Zeleni) s 10 vijećnika, Koalicija Grade moj (DF, NES, SBiH PMP) ima 3 vijećnika, dok je "trojka" (SDP BiH - NiP - Naša stranka) osvojila dva mandata.
Način izbora
Da bi gradonačelnik bio izabran, nužno je osigurati dvotrećinsku većinu, odnosno glas 23 vijećnika, no, ako to nije moguće u prva dva kruga, održava se treći izborni krug u kojemu se traži jednostavna većina. Izbor gradonačelnika vršit će se na prvoj sjednici Gradskog vijeća nakon izbora, pri čemu svaki gradski vijećnik ima pravo nominirati kandidate iz reda izabranih vijećnika.
I dok se u navedenim lokalnim zajednicama tek očekuje rasplet situacije, u pojedinim su okončani procesi izbora novog gradskog rukovodstva. Ako je suditi po rezultatima konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća Stolac, u tom gradu potvrđeno je partnerstvo HDZ-a BiH i SDP-a. U petak održana sjednica ovoga tijela rezultirala je izborom čelnih ljudi Gradskog vijeća, pa je tako za predsjedatelja izabran Edim Šator iz SDP-a, a za zamjenika dopredsjedatelja Gradskog vijeća Stolac Kazimir Raguž iz HDZ-a BiH. Podsjećamo, u utrci za gradonačelnika Stoca ponovno je izabran Stjepan Bošković (HDZ BiH).
Novi saziv čini 17 vijećnika: Kazimir Raguž, Katarina Matić, Tomislav Čoko i Branka Puljić iz HDZ-a BiH, Ahmet Ljubović, Esad Omanić i Nedžad Čerkez iz SDA, Nijaz Obradović i Edim Šator iz SDP-a te četiri neovisna vijećnika - Marko Aleksić, Željko Babić, Vidoje Maslać i Dragan Šimunović, Matea Raič (HDZ 1990.), Bojana Mišić (HKDU), Nikola Raguž (HSP BiH) i Vinko Bošković (HSS). Sjednicom je predsjedao najstariji vijećnik u ovom sazivu Ahmet Ljubović. Nakon izvješća tajnika Gradskog vijeća o rezultatima lokalnih izbora na području Stoca vijećnici su pristupili izboru članova Odbora za izbor i imenovanja koji čine: Branka Puljić (predsjednica) Tomislav Čoko, Marko Aleksić, Nijaz Obradović i Esad Omanić. Nakon izbora članova Odbora za izbor i imenovanja izabrani su i predsjedatelj Gradskog vijeća Stoca Edim Šator i zamjenik dopredsjedatelja Gradskog vijeća Stolac Kazimir Raguž. Za očekivati je da će se proces izbora čelnih ljudi u općinskim i gradskim vijećima u drugim lokalnim zajednicama ubrzati u danima koji dolaze.