Sabor Udruga prognanih Hrvata šire banjolučke regije i Bosanske posavine traži da se Hrvatima na području entiteta RS osigura izbor njihovih istinskih predstavnika u Narodnu skupštinu RS-a i Vijeće naroda RS-a.
Mišljenja su da treba primijeniti model po kojem je to osigurano Srbima u Hrvatskoj ili kako to traže vojvođanski Hrvati u Skupštini Srbije, a ne podmetati im „kukavičja jaja“ iz srpskih političkih stanaka.
- Sve dok se ne steknu uvjeti da Hrvati sami biraju svoje predstavnike u nadležna entitetska tijela ostaje jedina mogućnost raditi i povezivati se preko civilnih udruga u mjestima gdje žive, putem kojih će isticati sve vitalne probleme i pitanja zajednice te ukazivati na njih. Preko udruga, aktivista i projekata čuvati hrvatsku narodnu i kulturnu baštinu, običaje, a preko toga zavičaj i rodni kraj – navedneo je u jednom od zaključaka Sabora Udruga prognanih Hrvata šire banjolučke regije i iz Bosanske Posavine, koji je ovaj tjedan održan u Banjoj Luci.
Inzistira se i na nastavku obnove porušenih kuća i infrastrukture protjeranih Hrvata i njihovom održivom povratku, koji za to još uvijek iskazuju interes.
- Budući da obnova porušenih i devastiranih kuća za prognane Hrvate uopće nije provedena, a kamo li završena, stoga je neprihvatljivo povratak prognanih proglasiti završenim – ukazuje se u zaključcima.
Traže od nadležnih državnih i entitetskih vlasti u BiH veću političku, pravnu i materijalnu potporu u obnovi i održivom povratku s obzirom da je najmanje sredstava do sada izdvojeno za obnovu hrvatskih kuća i povratak Hrvata na područje entiteta RS.
- U suprotnom od Republike Hrvatske će tražiti da ona sredstva, koja se izdvajaju za obnovu srpskih kuća u Hrvatskoj, usmjeri za obnovu kuća prognanih Hrvata na području RS- istakanuto je u zaključku.
Ukazuju i da je neophodno žurno procesuiranje ratnih zločinaca i zločina učinjenih nad Hrvatima na području entiteta RS, u banjalučkoj i prijedorskoj regiji, te kotorvaroškom i bosansko-gradiškom području, a osobito u Banjoj Luci, Briševu, Sasini, Škrljevitoj, Mrkonjić Gradu.
Insistiraju i na potrebi da se uvede dopunska nastava na hrvatskom jeziku.
- Premda u ovom trenutku u osnovnim školama u entitetu RS, od ukupno njih 164, hrvatskih učenika ima samo u 69 osnovnih škola, procjenjuje se da u tih 69 škola ima nešto više od 400 učenika hrvatske nacionalnosti, od kojih su najbrojniji u širem banjalučkoom području te u Bosanskoj posavini. Budući da svi ti hrvatski osnovci uče po programu propisanom od nadležnog entitetskog ministarstva RS-a, a za učenike u onim školama gdje ima hrvatske djece tražimo izvođenje dopunske nastave na hrvatskoj jeziku, na koju imaju pravo – istaknuto je u zaključcima ovog sabora.
Od nadležnog ministarstva očekuju pokretanje postupka izmjena i dopuna Zakona o uređenju prostora i građenju kojim je zakonodavac gotovo onemogućio izbjeglim i prognanim osobama povratak i obnovu, ne samo kada su u pitanju sredstva Regionalnog fonda nego i u svim ostalim situacijama.
Insistiraju i na očuvanju kulturnog naslijeđa.
- Hrvati u RS-u nemaju niti jednu kulturnu ili znanstvenu ustanovu koja bi skrbila, štitila, izučavala hrvatsku kulturnu i povijesnu baštinu na ovim prostorima koja je iznimno bogata. Istovremeno izložena je otimačini i propadanju. Nužno se nameće potreba uspostavljanja jedne takve ustanove i to prije svega pod okriljem Katoličke crkve, koja je i do sada bila glavna i jedina skrbnica i čuvarica kulturne i povijesne baštine hrvatskog naroda na ovim prostorima... - navedeno je u zaključcima.
Sa Sabora Udruga prognanih Hrvata šire banjalučke regije i iz Bosanske Posavine inicirala je i potreba pomoći Katoličkoj crkvi osobito u Banjalučkoj biskupiji da joj se vrate sva njezina oduzeta dobra (zgrade, zemljište, kulturna dobra) iz vremena procesa nacionalizacije u bivšem sustavu, koje koriste sadašnje entitetske vlasti i institucije (ili su nezaštićene, propadaju ili ih se namjerno uništava) te ih u funkciju realizacije gospodarskih, socijalnih, kulturno – obrazovnih i drugih projekata Banjalučke biskupije, a koji služe općem dobru ovog područja.
Glavna tema Sabora hrvatskih udruga bila su konkretna pitanja i problemi s kojima se preostali i prognani Hrvati svakodnevno susreću, a spadaju u područje osnovnih ljudskih prava.