Do kraja ovog mjeseca hrvatska će vlada utvrditi godišnju kvotu za zapošljavanje stranaca u 2019. na kojoj bi se, prema prijedlogu, trebalo naći čak 63.600 radnika. Prvi put Hrvatska će uvesti i 200 stalnih medicinskih sestara ili tehničara. Njih 50 radilo bi u sustavu zdravstva, a 150 u domovima za starije.
Domovi bez osoblja
Sustav socijalne skrbi dosad se nije u većoj mjeri nalazio među djelatnostima s deficitom radne snage pa je ove godine u toj branši zaposleno samo pet stranaca na poslovima instruktora pasa vodiča. Od iduće godine u socijalnoj bi se skrbi moglo zaposliti čak 460 stranaca. Osim medicinskih sestara i njegovateljica, domovi za starije, ali i djecu, trebaju kuhare, pomoćne kuhare, čistačice, no isto tako tržište se otvara i za deset fizioterapeuta, radnih terapeuta, socijalnih radnika te po pet stranih psihologa i logopeda.
– To je kap u moru naših potreba, kad bi bilo radnika, domovi za starije i nemoćne mogli bi odmah zaposliti 2000 radnika, ali ih nema. Zovu nas sa svih strana, moja je procjena da će sustav socijalne skrbi vrlo brzo trebati 3500 radnika. Predložena kvota nije dovoljna, treba je povećati – kategoričan je Jozo Tolić, poduzetnik i predstavnik udruge vlasnika privatnih domova. Tolić veli da su privatni vlasnici zatrpani zahtjevima za smještaj korisnika, no odbijaju ih, iako imaju prazne sobe, jer nemaju dovoljno osoblja.
– Ne možete uzeti ljude ako ih nema tko nahraniti i brinuti se o njima – kaže Tolić. Plaća njegovateljice u staračkom domu kreće se od 3600 do 4000 kuna mjesečno, a medicinske sestre od 5300 do 5900 kuna.
– Dali bismo mi i tisuću eura mjesečne plaće kad bismo mogli toliko naplatiti od korisnika, ali ne možemo – kaže Tolić. – Ne možete u Zagrebu naći čistačicu za dom da je platite zlatom – žali se Tolić.
Samo u ovoj godini, prema njegovim podacima, Hrvatsku je napustilo 1800 medicinskih sestara, otišavši uglavnom u Njemačku gdje zarađuju od 1800 do 2000 eura mjesečno.
Kvota za 2019. razbijena je tako da se 41.810 dozvola odnosi za novo zapošljavanje, 6540 dozvola za sezonski rad u turizmu u te poljoprivredi i šumarstvu, 250 dozvola u okviru premještanja unutar društva te 15 tisuća produljenja starih dozvola.
Sindikati su nezadovoljni Vladinim prijedlogom.
– Nismo ksenofobi, solidarni smo sa svim radnicima na svijetu, ali konkurentnost hrvatskog gospodarstva ne može se graditi na slabo plaćenoj radnoj snazi. Vlada povećava kvote taman kad su krenule rasti plaće, što će dovesti do njihova dodatnog cementiranja. Ako već odlaze od kuće, radnici iz našeg neposrednog okruženja preskočit će Hrvatsku i ići dalje, a zadržavanje malih plaća potaknut će dodatno iseljavanje iz Hrvatske – komentira Krešimir Sever koji nema razumijevanja za žalopojke vlasnika staračkih domova.
– Prijedlog je da se zaposli pet stranih psihologa, a istovremeno se na burzi nalazi 250 nezaposlenih psihologa. Puno je nelogičnosti u Vladinu prijedlogu i Nezavisni hrvatski sindikati ne mogu podržati tu odluku – veli Sever.
Građevinski sektor iduće bi godine trebao dobiti 18.500 radnih dozvola, oko 7000 više nego ove godine. Vlado Čović, direktor Zagreb Montaže, kaže da kvote olakšavaju poziciju građevinara koji su angažirani kod kuće, ali ne i tvrtkama poput Zagreb Montaže koje većinu poslova obavljaju na tržištima EU, gdje strani radnici izvan EU prostora moraju proći dodatnu proceduru.
Informatičara manje
Turizam i ugostiteljstvo iduće godine računaju s dvostruko većim brojem radnih dozvola iako, prema podacima MUP-a s kraja listopada, ni ovogodišnju kvotu nisu do kraja iskoristili. Ove su godine turističke tvrtke i ugostitelji mogli zaposliti 600 stranih kuhara, do kraja listopada iskoristili su manje od polovice kvote, a za iduću godinu kvota im se diže na tisuću, ne računajući kuhare internacionalne kuhinje i pomoćne radnike.
Špediteri su ove godine mogli zaposliti tisuću stranih vozača, a do kraja listopada zaposlili su ih manje od 50 i još je 80-ak bilo u postupku odobravanja dozvola. Kvota za špeditere iduće se godine penje na 1750 radnih dozvola, no pitanje je gdje naći ljude.
– Pokušava se s Ukrajinom, no to nije rješenje – kategoričan je Sever.
Inače, ove je godine odobreno nešto manje od 30 tisuća novih radnih dozvola, do kraja listopada neiskorišteno je bilo devet tisuća dozvola. Informatičari su ove godine prvi put uletjeli u kvotni režim te je iskorištena većina od 300 izdanih radnih dozvola. Za iduću godinu kvota za razna inženjerska zanimanja u informatici spušta se na 180.
Inače, demografi s Ekonomskog fakulteta Zagreb Ivan Čipin i Šime Smolić izračunali su da se jedna osoba doseli u Hrvatsku svakih 38 minuta i 14 sekundi. No i dalje se ljudi tri puta brže iseljavaju pa tako svakih 13 minuta i 54 sekunde jedna osoba napusti zemlju.