Nakon izbora u listopadu Hrvatska i Srbija vjerojatno će imati pravo prema međunarodnom pravu raskinuti Daytonski sporazum, uključujući Daytonski ustav, kao rezultat kršenja Daytona od strane BiH, piše Večernji list BiH.
Napisao je to američki odvjetnik hrvatskih korijena Luka Mišetić koji mjesecima vrlo aktivno prati i komentira političke procese u zemlji koji se bliže potpunom radikaliziranju stanja. Je li, međutim, takvo što ostvarivo, teško je dati potvrdan odgovor, ponajprije zbog globalnih okolnosti i igrača koji su uključeni u bosanskohercegovačko razračunavanje.
Sporazum umjesto rata
Mišetić se, i to punim pravom, drži ključnih referencija Daytonskog mirovnog sporazuma i tumači što se događa ako se, kao i sa svakim drugim potpisom naruše temeljna načela iz potpisanog dokumenta. A mirovni sporazum za BiH upravo je donio taj kompromis da su tri zajednice, tri zaraćene strane, odnosno tri naroda zamijenili oružje i rovove za osiguranje vlastite pozicije u vlasti. To je sazdano u odrednici konstitutivnih naroda.
- U osnovi Daytonskog sporazuma je pravo Srba, Hrvata i Bošnjaka kao “konstitutivnih naroda” na ravnopravnost. Ustavni sud Bosne i Hercegovine i OHR potvrdili su da su prava ova tri “konstitutivna naroda” temelj Daytonskog sporazuma - navodi Mišetić. On tvrdi da bošnjačke stranke sada kreću razoriti ulogu konstitutivnih naroda. - Sada je evidentno da bošnjačke političke stranke namjeravaju iskoristiti izbore u listopadu 2022. kako bi Hrvatima oduzeli status konstitutivnog naroda i sveli ih na nacionalnu manjinu. To bi bilo kršenje jednog od temeljnih stupova Daytonskog ustava - ističe američki odvjetnik.
On je tijekom protekloga vikenda na Space usluzi Twittera dodatno objašnjavao svoja stajališta, a njegovo izlaganje poslušalo je više od 3000 ljudi. Podsjeća na to kako su potpisnice Daytonskog sporazuma Hrvatska, Srbija i BiH, dok su pojedine dokumente potpisivali i predstavnici FBiH.
- Tri države izričito su obećale jedna drugoj u članku 5. da će “u potpunosti poštovati i promicati ispunjenje” Daytonskog ustava, koji uključuje prava konstitutivnih naroda - ističe sada Mišetić. On pritom objašnjava kako BiH ima materijalnu obvezu prema Hrvatskoj i Srbiji poštovati prava triju konstitutivnih naroda. Kao potpisnice ovog međunarodnog ugovora, svaka od triju zemalja ima pravo suspendirati Daytonski sporazum u slučaju da ga materijalno prekrši jedna strana ili ga raskinuti ako dvije od tri strane utvrde da je treća strana materijalno prekršila Daytonski sporazum - njegovo je tumačenje.
- To jasno proizlazi iz članka 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora. Svaka strana, također, može jednostrano suspendirati ugovor zbog kršenja drugog potpisnika. Dakle, ako Bosna kao rezultat listopadskih izbora nastavi s oduzimanjem prava Hrvatima kao konstitutivnom narodu, Hrvatska ima pravo prema međunarodnom pravu jednostrano suspendirati Daytonski sporazum koji se odnosi na odnose između Hrvatske i BiH - tvrdi odvjetnik.
Kovač za diplomaciju
On nastavlja da će, ako se Srbija složi s Hrvatskom da je BiH materijalno prekršila Dayton, Hrvatska i Srbija imati ovlasti prema članku 60. Bečke konvencije raskinuti Daytonski sporazum, uključujući i Daytonski ustav, koji je samo aneks Daytonskog sporazuma i ne može opstati kao poseban dokument ako se raskine sam Daytonski sporazum.
Bivši hrvatski šef diplomacije Miro Kovač ne osporava postojanje teorijske mogućnosti koja postoji prema Bečkoj konvenciji o međunarodnim ugovorima. Međutim, procjenjuje da to Hrvatska ipak neće učiniti, nego će sve poduzeti da se ne sruši Daytonski sporazum.
- Moja procjena je da to Hrvatska neće uraditi jer bi izazvala velike promjene na međunarodnom planu. Važno je da Hrvatska udari snažno po diplomatskom stolu te da dionicima međunarodnog mirovnog projekta oko današnje daytonske BiH jasno poruči: Ovo ovako više neće ići - kaže Kovač.