Pružena ruka prijateljstva, suradnje i pomoći Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir njezino bogato iskustvo na europskom putu te više puta dokazano političko lobiranje za interese BiH, u ovom je trenutku strateški važan potez kojim Bosna i Hercegovina, u vremenu kada mora ubrzati ispunjavanje preostalih uvjeta iz Mišljenja Europske komisije, može računati na svladavanje teških prepreka koje ju čekaju, piše europski put BiH.
Europski put
Od trenutka dobivanja statusa kandidata pa do dolaska u poziciju za otvaranje procesa pregovora vrijeme je u kojemu BiH mora pokazati zrelost, unutarnju konsolidaciju, koordinaciju svih razina vlasti uz prijeko potrebnu političku stabilnost, no, s obzirom na sve specifičnosti unutarnjih odnosa, na tom putu mogu se očekivati izazovi. Upravo je stoga poruka, koju se nedavno moglo čuti u Zagrebu prilikom razgovora koje je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH te zamjenik predsjedatelja Doma naroda Dragan Čović vodio s dužnosnicima izvršne vlasti Republike Hrvatske, izrazito važna zbog nekoliko razloga. Jedan od njih je činjenica da je jasno naglašena važnost u prenošenju iskustava Hrvatske u procesu pristupanja i punopravnog članstva u EU, kao i uloga Hrvatske kao ključnog saveznika Bosne i Hercegovine. Na susretu s predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem, među ostalim, naglašena je suradnja u pogledu zajedničkih infrastrukturnih projekata, jačanja bilateralnih trgovinskih, gospodarskih i ekonomskih odnosa, kao i prenošenju iskustava Hrvatske u procesu pristupanja i punopravnog članstva u EU.
Slične poruke mogle su se čuti i tijekom sastanka Čovića s ministrom vanjskih i europskih poslova RH Gordanom Grlićem Radmanom, a sve navedeno upućuje na zaključak kako će RH, osim izdašne materijalne pomoći realizaciji brojnih projekata u BiH, biti i odvjetnik Bosni i Hercegovini pred institucijama EU-a.
Dobivanje statusa kandidata svakako je ključni uspjeh i hrvatske vanjske politike koja je od starta lobirala da se BiH pošalje jasna poruka o pripadnosti europskoj zajednici suvremenih demokratskih društava, a očekuje se pritom kako će istom dinamikom nastaviti upućivati u Bruxellesu na potrebu snažnije europske prisutnosti kada je riječ o ispunjavanju preostalih zadataka iz Mišljenja Europske komisije, a među njima i onoga koji precizira kako je nužno osigurati provedbu odluka Ustavnog suda, odnosno u slučaju aktualne političke situacije, i presudu "Ljubić". Idući korak, nakon ispunjavanja, traži suglasnost svih država članica za otvaranje pristupnih pregovora, a tek onda predstoji opsežan posao usklađivanja s europskom pravnom stečevinom. Koliko će u slučaju BiH biti potrebno vremena za otvoriti pregovore, u ovom trenutku teško je procijeniti, međutim, treba uputiti na činjenicu da je Hrvatska dobila status kandidata 18. lipnja 2004. godine, dok je otvaranje pristupnih pregovora počelo 3. listopada 2005. godine. Možda u kontekstu BiH bude potrebno kraće vrijeme zbog izmijenjenih geopolitičkih odnosa i ruske agresije na Ukrajinu, slijedom čega je i u EU porasla svijest o potrebi što skorije integracije zapadnog Balkana.
Pregovori
Jednom kada pregovori počnu, doći će do izražaja bogato hrvatsko iskustvo. Iako je metodologija pregovora revidirana 2020. godine, u osnovi je riječ o istim zahtjevima. Sada su oni posloženi u šest tematskih klastera: Temeljna pitanja, Unutarnje tržište konkurentnost i inkluzivni rast, Zelena agenda i održiva povezanost, Resursi, Poljoprivreda i kohezija te Vanjski odnosi. Pregovori po svakom klasteru otvaraju se u cijelosti nakon što zemlja ispuni uvjete za otvaranje. Svako poglavlje obrađuje se pojedinačno s obzirom na njegovo provizorno zatvaranje. Uz pomoć u kontekstu integracija, Hrvatska nastavlja i s financiranjem projekata koji podižu životni standard u brojnim sredinama. Tako je u prošloj godini došlo do značajnog porasta financijske potpore za programe i projekte, a tu je i jačanje programa prekogranične suradnje, kao i potpora projektima iz područja poljoprivrede i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.