Europska komisija sutra bi trebala objaviti izvješće za zemlje koje imaju ambiciju postati članice Europske unije, među kojima je i Bosna i Hercegovina, a doznaje se kako bi taj dokument trebao biti obojen pozitivnim tonovima, no ne i jasnom preporukom da Europsko vijeće potkraj godine odobri otvaranje pregovora s Unijom, piše Večernji list BiH. Taj se dokument brusi danima, a finalna varijanta prije same objave u srijedu utvrdit će se već danas na kolegiju Europske komisije u Bruxellesu. Naime, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen će s užim timom razmotriti ove dokumente koji su u suštini davno napisani, a neizravne poruke oko toga što ove zemlje mogu očekivati zapravo je iznijela na svojim istupima za vrijeme prošlotjedne turneje, kada je više govorila o financijskim sredstvima koja očekuju zemlje regije, a mnogo manje o institucionalnim koracima prema Uniji. Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović jučer je na upit jesu li točne informacije da se još uvijek peglaju završni detalji iz dokumenta te da se radije može očekivati uvjetno davanje suglasnosti za otvaranje pregovora, odgovorio potvrdno. - Informacije su nam identične. Sve se to brusi. Ja sam siguran da će to izvješće biti pozitivno s obzirom na to da je teško usuglasiti stajališta 27 zemalja. Bit će tu onih 7 zemalja koje će tražiti da se određene stvari korigiraju kako bi se dao naglasak da mi trebamo pojačati svoje reformske aktivnosti u sljedeća dva mjeseca - rekao je Čović. Dodao je kako novi test vlastima u BiH i bez obzira na stajališta iz izvješća dolazi već 22. studenoga, kada je u Mostaru predviđen novi susret vladajuće petorke na razini države koju, uz HDZ BiH, čine SNSD te "trojka" – SDP BiH, Narod i pravda te Naša stranka.
Iskustva 2016. i 2022.
- Nastojat ćemo do tada usuglasiti sve ono što smo trebali uraditi posljednjih deset dana. A nismo do kraja uspjeli s kolegama koji predstavljaju "trojku" iz Federacije BiH te s predstavnicima SNSD-a. Vjerujem da ćemo imati u konačnici ono što smo čuli od predsjedateljice Europske komisije Ursule von der Leyen kada je bila u posjetu BiH, a to je da ćemo do kraja godine dobiti jasan put ili usmjerenost kada je u pitanju otvaranje pregovora s Europskom unijom, ali i sve druge faze koje to prate, od financijskih, kada je u pitanju ovaj dio Balkana, te dovoljno ohrabrenja za one koji još uvijek taktiziraju u BiH. Ovdje taktike nema. Europski put nema alternative, mi zakone moramo usvojiti i stvoriti jednu stabilnost. Osim tog europskog puta, potrebna je unutarnja stabilnost, a to je usvojiti proračun te otkloniti sve poteškoće kada je u pitanju funkcioniranje pravne države, ekonomske i socijalne politike. Uvjeren sam da će izvješće biti dovoljno pozitivno i motivirajuće da nastavimo istom dinamikom - istaknuo je čelnik HNS-a BiH. Potvrdio je kako hrvatski premijer Andrej Plenković i dalje sa zemljama prijateljima Bosne i Hercegovine nastoji ishoditi što je moguće pozitivnije izvješće.
- U svim mojim kontaktima s predstavnicima međunarodnih institucija šaljem jasnu poruku da mi nećemo odustati. I sada zahvaljujući utjecaju predsjednika Vlade RH Plenkovića, jedne od članica EU-a, zajedno s prijateljima zemalja okruženja koje su se jasno očitovale, Slovenija, Austrija će stvoriti jasno ozračje da bez BiH, ali stabilno organizirane i uređene, nema dovršetka europskog projekta. Ja sam siguran da ćemo, ako budemo uporni i znali što hoćemo, u prvom mjesecu govoriti da smo mi u tome procesu vrlo aktivni - rekao je Čović. Dodao je kako je Bosna i Hercegovina sličnu situaciju imala i 2016. godine, kada je jedna od zemalja članica Vijeća za provedbu mira bila protiv predaje zahtjeva za članstvo u EU, ali i prošle godine, kada je ipak zemlji Europsko vijeće odobrilo kandidacijski status. Moguće je nekoliko scenarija oko nastavka ili pak zaustavljanja europskoga puta Bosne i Hercegovine. Puno toga ovisi o tome kakav će sutra biti završni dokument, odnosno izvješće o napretku Bosne i Hercegovine. Najprije to može biti bezuvjetno "da" za otvaranje pregovora, što je malo vjerojatno. Odnosno da taj dokument ima uvjetni status, odnosno da se pobroje precizno obveze u obliku zakona i mjera koje zemlja mora ispuniti prije nego što joj se automatski otvori mogućnost za otpočinjanje pregovaračkog procesa s Europskom unijom. I treći crni scenarij, koji je manje realističan, je da se kaže kako Bosna i Hercegovina jednostavno nije spremna za daljnje faze napredovanja prema Europskoj uniji.
Preostali zakoni
Ako je preporuka Europske komisije važna, ne mora biti presudna, a što se vidi iz nekih ranijih slučajeva. Poput, primjerice, slučaja Sjeverne Makedonije koja je u dva navrata dobila preporuke, no Europsko vijeće ponajprije zbog stajališta Grčke odnosno Bugarske nije odobrilo otvaranje pregovora s Europskom unijom. No, valja priznati kako aktualne vlasti nisu ispunile čak ni manji "paket reformi" koje su obećale kroz donošenje nekoliko zakonskih rješenja. Jedan od najvažnijih koji je zapeo je Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini koji je ponajviše postao žrtva maksimalističkih zahtjeva i nepomirljivih stajališta bošnjačkih i srpskih stranaka u zemlji. Naime, pitanje sjedište prizivnog odjela Suda BiH postalo je "presudno" iako se u početku pregovora uopće nije spominjalo, što su uostalom voditelju Izaslanstva Europske unije u BiH na nedavnome sastanku u Sarajevu otvoreno potvrdili predstavnici federalnih partnera, "trojke" i HDZ-a BiH. Predstavnici vlasti u RS-u inzistirali su da sjedište toga suda bude u Banjoj Luci, dok su probošnjačke stranke, očito pod nečijim pritiskom, tražile Istočno Sarajevo.