Trinaest godina nakon Hrvatske samouprave ostali isti problemi

Samouprava dobiva nove obrise u federalizaciji zemlje

Foto: 'zoran grizelj vecernji list'
Samouprava dobiva nove obrise u federalizaciji zemlje
04.03.2014.
u 09:44
Brutalni obračun međunarodne zajednice i bošnjačkih politika nisu uspjeli slomiti zahtjeve Hrvata
Pogledaj originalni članak

Kada je prije 13 godina Hrvatski narodni sabor donio odluku o proglašavanju hrvatske samouprave, uslijedio je najozbiljniji vojni i politički desant međunarodne uprave u BiH. Smijenjeno je na desetke hrvatskih dužnosnika, pokrenuti su kazneni procesi, tenkovima je ugašena Hercegovačka banka s jasnom demonstracijom odlučnosti da se spriječi hrvatska narodna i politička volja.

Unitarizacija FBiH

Tome je 2000. prethodio i referendum o tome da Hrvati traže poštivanje narodnog legitimiteta. Ni to međunarodne uprava nije uvažila. Prije svih tadašnji američki veleposlanik Thomas Miller instalirao je Alijansu za promjene na vlast s SDP-om na čelu i hrvatskim satelitima koji zajedno nisu imali pet posto potpore naroda. Tada je krenulo definitivni obračun s Hrvatima u pokušaju stvaranja unitarnog, građanskog, a u biti bošnjačkog entiteta, koji bi po svojoj arhitekturi bio kopija Republike Srpske. 
 Uslijedile su ustavne promjene koje je nametnuo visoki predstavnik Wolfgang Petritsch uz asistiranje dijela hrvatskih poslušnika kojim su Hrvati kao narod gurnuti u gubitničku poziciju. Umjesto pariteta u federalnoj Vladi, smanjenja broja ministara na štetu Hrvata, promjeni načina biranja izaslanika u Dom naroda, uvodi se sustav većinskog odlučivanja što odgovara isključivo Bošnjacima. 
Od tada se na svim ‘frontovima’ provodi unitarizacija Federacije bilo da se radi o promjeni propisa na štetu županija, oslobađanju plaćanja raznih obveza propalih kompanija na bošnjačkom području, gradnje autoceste gotovo isključivo u tom dijelu zemlje..., izbornom inženjeringu.

Soft diplomacija

Za razliku od vremena prije 13 godina kada su vojnici HVO-a izlazili iz vojarni, hrvatski političari i politike su smatrani nepoželjnom stranom, danas tzv. soft diplomacijom hrvatska politika uspijeva pridobiti dio europskih administracija na svoju stranu premda se još uvijek očekuje jasna artikulacija o rješenju hrvatskog pitanja. 
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, te promjena kursa SAD-a da stvari prepusti Europskoj uniji otvaraju nove perspektive. Upravo je rezolucija Europskog parlamenta o federalizaciji dala jasan signal kamo BiH treba ići. A to je federalizacija bez koje će sve dublje tonuti u blato Balkana.     

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.