Da je netko najavio da će se Hrvatska kao predsjedateljica Vijećem Europske unije u ljeto 2020. godine baviti sastavljanjem liste zemalja iz kojih je slobodan i, posljedično, onih iz kojih je zabranjen ulazak u EU, to bi zvučalo kao vijesti iz paralelne stvarnosti. Ali posljednja dva i pol tjedna Hrvatska je, zajedno s ostalim državama članicama Unije, radila upravo na takvoj listi i kompromis je postignut nakon teških pregovora koji su u petak navečer završili nakon petosatne rasprave.
Na listi je petnaestak zemalja, iz kojih će se od 1. srpnja moći ulaziti u EU bez obveze samoizolacije zbog koronavirusa. Na listi nisu Sjedinjene Američke Države, što je politički osjetljivo za cijeli EU zbog transatlantskog savezništva, a za Hrvatsku bi moglo biti posebno politički osjetljivo to što na listi nije Bosna i Hercegovina.
Hrvatska se borila za BiH
Na popisu su: Alžir, Australija, Crna Gora, Gruzija, Japan, Južna Koreja, Kanada, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Srbija, Tajland, Tunis, Urugvaj te Kina, ali ovisno o tome hoće li biti reciprociteta, odnosno hoće li Kina otvoriti svoje granice za građane EU. Jednom kad se formalno usvoji, a to se očekuje u pisanoj proceduri početkom sljedećeg tjedna, sve će to biti samo preporuke s razine Europske unije, ne i pravno obvezujući tekst. Dakle, preporuke koje države članice mogu provoditi s više ili manje fleksibilnosti. No, iako neobvezujuća, lista zemalja s kojima će se od 1. srpnja otvoriti slobodan promet putnika iznimno je važna, i države članice EU je tako i tretiraju, jer bi bez zajednički dogovorenih kriterija nastao kaos u otvaranju Europske unije prema trežim zemljama. Neke bi članice EU otvarale prema svima, neke prema jednima, druge prema drugima, a s obzirom na to da putnik izvana može slobodno kolati schengenskom zonom jednom kad u nju uđe, takav bi kaos ugrozio Schengen, pa onda i Uniju.
Hrvatska se, neslužbeno doznajemo, do posljednjeg trena borila za to da Bosna i Hercegovina bude uključena na popis zemalja iz kojih je slobodan ulazak od 1. srpnja, no brojke nisu išle u prilog Bosni i Hercegovini.
Kao glavni kriterij za liberalizaciju putovanja iz neke zemlje uzima se u obzir granica od 16 novootkrivenih slučajeva COVID-19 na 100 tisuća stanovnika u proteklih 14 dana. BiH je donedavno imala 14,8 i činilo se da ulazi na popis, no ta je brojka počela naglo rasti.
Hrvatska je čak predlagala da se kao kriterij za sve ne uzima brojka od 16, nego od 20, pa bi i BiH i niz drugih zemalja bile sigurnije da će ući na popis. U tom bi slučaju na popisu otvaranja od 1. srpnja bilo pedesetak zemalja, a to je za neke države članice bilo previše.
Za otvaranje prema BiH više nije bilo šanse kad su u četvrtak stigli novi podaci za sve zemlje (podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti) i kad se vidjelo da je broj novooboljelih u BiH na 100 tisuća stanovnika skočio na 24. K tome, kapaciteti za liječenje COVID-19 u BiH su vrlo niski, a kapaciteti su drugi kriterij koji se gleda.
Za SAD također nema šanse za otvaranje od 1. srpnja jer su američki epidemiološki podaci znatno iznad svih. Činjenica da se EU od 1. srpnja otvara za Kineze, ali ne i za Amerikance, mogla bi imati geopolitičke posljedice, i zbog toga je rasprava, pa i procedura usvajanja u sljedećih nekoliko dana, jako politički osjetljiva.
Postupno otvaranje
EU je, podsjetimo, potkraj ožujka zatvorio vanjske granice Unije za sva putovanja, osim onih u iznimnim situacijama, poput putovanja koja su nužna i neodgodiva, ili putovanja za građane država članica EU. Takav je režim na snazi do srijede, 1. srpnja, do kada se mora usvojiti novi režim, i to je upravo prijedlog koji je Hrvatska izrađivala u protekla dva i pol tjedna: prijedlog je da se EU otvara postupno prema putnicima iz trećih zemalja u kojima je epidemiološka situacija slična onoj u EU.
Popis zemalja revidirat će se svaka dva tjedna sukladno novim brojkama o epidemiološkoj situaciji, tako da se i BiH, a i SAD, mogu pojaviti na listi ako se smanji broj zaraženih.