Ministri vanjskih poslova i ministri obrane 27 članica Europske unije usvojili su jučer u Bruxellesu Strateški kompas, dokument koji je nastajao protekle dvije godine, sada se usvaja u bitno drukčijim (ratnim) okolnostima od onih u kojima je zamišljan, a koji u sebi sadrži i ideju stvaranja svojevrsne preteče EU-vojske s 5000 vojnika.
Hrvatska se do zadnjeg trenutka u dramatičnim pregovorima oko formulacija u tekstu Strateškog kompasa borila za spominjanje ravnopravnost triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. I premda se još u petak činilo da u tome nije uspjela, jer su navodno dvije važne zapadnoeuropske članica bile eksplicitno protiv, jučer se dogodio preokret i usvojeni tekst Strateškog kompasa spominje to na čemu je Hrvatska inzistirala: za Europsku uniju je “od posebnog interesa podržavati suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine na temelju principa ravnopravnosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, kako je zapisano u ustavu BiH, kao i u reformskom procesu na njezinu europskom putu”, kaže se u usvojenom tekstu.
U posljednjim pripremnim raspravama na razini veleposlanika 27 država članica Hrvatska je u petak imala jasno izrečenu podršku Mađarske i Slovenije, no također i, kako neslužbeno doznajemo, jasno izrečen otpor Njemačke i Nizozemske, što je signaliziralo da se neće moći postići potreban konsenzus svih država članica i da će hrvatski zahtjev biti odbačen. No, jučer je tijekom samog sastanka ministara vanjskih poslova, ali i navodno uz intenzivno lobiranje premijera Andreja Plenkovića iz Zagreba prema svim najvažnijim adresama u EU, taj otpor uklonjen. I konsenzus ipak postignut, a važna rečenica o konstitutivnim narodima u BiH ubačena u Strateški kompas Europske unije.
Strateški kompas je dokument koji definira zajedničku stratešku viziju sigurnosti i obrane Europske unije. U nacrtu tog dokumenta spominje se “razvoj EU-ovog kapaciteta za brzo raspoređivanje do 5000 vojnika”. Dokument također naglašava suradnju s NATO-om, čime se želi reći da jačanje europske obrambene politike ne bi trebalo biti u suprotnosti s ciljevima NATO-a, nego kompatibilno. Na tome, i na naglašavanju uloge Sjedinjenih Američkih Država u sigurnosti Europe, posebno su inzistirale države članice iz srednje i istočne Europe, od Poljske do Hrvatske.
U posljednjim verzijama Strateškog kompasa, koje su pisane nakon početka ruske invazije na Ukrajinu i oštrih sankcija koje su EU i Amerika uveli protiv Rusije, osnažene su formulacije koje govore o Rusiji i prijetnji koju predstavlja ruska politika.•