Nakon što je Središnje izborno povjerenstvo BiH objavilo konačne rezultate, čak iako postoje mogućnosti određenih pritužbi sudovima, mogu se utvrditi trendovi s lokalnih izbora po kojima HDZ BiH zadržava apsolutnu dominaciju među Hrvatima, a slijedi mlađi HDZ 1990, piše Večernji list BiH.
Uz određene primjetne regionalne iznimke, kao što je Republika Srpska, općine u Hercegbosanskoj županiji ili pak sjevernome dijelu Hercegovine gdje je ova stranka izgubila monopol upravljanja. Hrvatske stranke osvojile su vijećničke mandate u ukupno 37 općina. Kada se napravi poredak, na čelu je daleko od svih drugih HDZ BiH s 356 osvojenih mandata. S obzirom na to da se lokalni izbori uvijek motre kao svojevrsna inventura popularnosti između dvaju ciklusa općih izbora, može se reći kako se kod Hrvata ništa nije promijenilo. Dapače.
Ima li alternative
U poretku slijedi HDZ 1990. koji ima 62 mandata, treći je Hrvatski nacionalni pomak sa 17 mandata. HSS Stjepana Radića je četvrta politička opcija sa 16 mandata, a peta Hrvatska republikanska stranka, koja ima 14 mandata. HSP BiH je s 13, a kada mu se dodaju druge inačice ove stranke, onda pravaši postaju uvjerljivo treća politička opcija.
HDZ BiH je osigurao većinu u gotovo svim općinama u Hercegovini, Posavini te dijelovima središnje Bosne, s ukupno 356 osvojenih mandata. Njegova stabilna baza, dugogodišnja prisutnost i visoki postotak glasova svjedoče o snažnom povjerenju birača u ovu stranku, posebno u općinama poput Ljubuškog (82,91%), Neuma (69,34%), Širokog Brijega (71,14%) te Čitluka (74,15%). Iako HDZ BiH drži primat među hrvatskim biračima, značajan rast drugih političkih opcija može ukazivati na promjene u strukturi biračkog tijela, ali i na mogućnosti za potencijalnu konkurenciju.
HDZ 1990., kao najjači izazivač HDZ-a BiH, ostvario je solidne rezultate s ukupno 62 mandata, posebno u sredinama poput Livna (34,55%), Tomislavgrada (14,55%) te u Rami (14,32%). Ovi rezultati upućuju na postojanje određenih biračkih skupina koje žele alternativu i koje su sklonije manjim strankama koje, iako ne mogu ugroziti ukupni poredak, ipak stvaraju konkurenciju i potencijalne nove političke koalicije. HDZ BiH uspio je postići stabilnu većinu u općinama gdje je osvojio više od 50% glasova, što mu omogućava dominantnu kontrolu lokalne vlasti.
Primjerice, Usora (54,42%), Kiseljak (55,37%) te Posušje (62,24%) pružaju stabilnu političku bazu za ovu stranku. Ovi podaci pokazuju da u općinama gdje ima većinu, HDZ BiH zadržava čvrsto vodstvo, što mu daje dodatni politički kapital i omogućava dugoročniju prisutnost. No, unatoč dominaciji HDZ-a BiH, manji politički subjekti, poput Hrvatske republikanske stranke (14 mandata), ostvarili su uspjeh u pojedinim općinama, što pokazuje određeni pluralizam unutar hrvatskog političkog korpusa. Hrvatska republikanska stranka (HRS) posebno je zabilježila dobre rezultate u općinama poput Gruda (21,87%) i Mostara (6,57%). Ova stranka uspjela je osvojiti više od 20% glasova u Grudama, čime je jasno pokazala svoju prisutnost i relevantnost među lokalnim stanovništvom te postala realna alternativa HDZ-u BiH.
Istodobno, u Mostaru, gdje je pluralizam hrvatskih stranaka izraženiji, HDZ 1990. zauzima treće mjesto, iza HDZ-a BiH i HRS-a, čime postaje potencijalni čimbenik utjecaja u oblikovanju lokalnih politika. Također, stranke poput HNP-a (17 mandata), HSS-a Stjepana Radića (16 mandata) te manje stranke i neovisne liste također su se uspjele pozicionirati u pojedinim općinama. Primjerice, HNP je dominantan u Kupresu (36,20%) i Tomislavgradu (38,90%), čime se nameće kao politička snaga koja može utjecati na formiranje vlasti u ovim općinama. Također, HSS Stjepana Radića osigurao je čak 80,09% glasova u Dobretićima, čime dominira ovom općinom. Ovi rezultati sugeriraju da birači u pojedinim općinama prepoznaju i preferiraju alternativne opcije koje im nude manje stranke. Iako su u pojedinim sredinama neovisni kandidati ostvarili zamjetan rezultat, postoje i oni koji su "neovisni" samo zbog potrebe izračuna Saint Liege metode te su zapravo stranački kandidati. No, takve se nije moglo pribrojati nekoj od političkih opcija.
Okrupnjavanje
Nakon ovih izbora postavlja se pitanje mogu li manje stranke u dogledno vrijeme ozbiljno ugroziti monopol HDZ-a BiH u političkoj vlasti. Iako su ostvareni određeni uspjesi, posebice u općinama gdje postoji fragmentiraniji hrvatski politički prostor, manje stranke trenutačno nisu u poziciji za ozbiljniji politički iskorak na državnoj razini. U velikom broju općina HDZ BiH ima ne samo relativnu već i apsolutnu većinu, što mu daje značajnu prednost u odlučivanju i formiranju koalicija.
Potrebno je naglasiti da u lokalnim zajednicama, gdje HDZ BiH i dalje ima jaku podršku, birači nisu skloni prevelikim promjenama. U budućnosti moguće su promjene u političkom krajoliku među hrvatskim biračima u BiH. Manje stranke, osobito u područjima s jačom oporbom, mogle bi postati ozbiljan izazivač dominantnoj poziciji HDZ-a BiH ako nastave graditi svoju prisutnost i privlačiti nezadovoljno biračko tijelo koje možda traži alternativu. Najbolji primjer za to je Hercegbosanska županija.