Intervju: Josip Mlakić

Hrvatski nacionalizam u BiH je u defenzivi, a bošnjački se pretvara u uteg za državu

Hrvatski nacionalizam u BiH je u defenzivi, a bošnjački se pretvara u uteg za državu
16.08.2015.
u 09:38
Pogledaj originalni članak

Josip Mlakić svako jutro odlazi na posao u obližnju tvornicu u svom rodnom Uskoplju u srednjoj Bosni. Ovaj strojarski inženjer navlači plavu kutu, u džepu mu je uvijek neki alat, radi matematičke proračune, a povratak kući znači sjedanje za tipkovnicu i pisanje novih scenarija. Mlakić u intervjuu za Večernji list kaže kako postoje stvari koje su za današnju BiH, potonulu u političku buku i bijes, na neki način senzacija.

- Senzacija je dokumentarni film "Nema ali" nastao prema tekstu 34-godišnjeg povjesničara Harisa Jusufovića, o zločinima nad civilima koje su počinili pripadnici jedinica Armije BiH u Sarajevu. Redatelj filma je Faruk Sokolović. Senzacija je kada čelnik bilo koje "sarajevske" političke stranke dođe pokloniti se hrvatskim žrtvama iz proteklog rata. A koja bi tek senzacija bila kada bi netko na FTV-u, gluho bilo, u pozitivnom kontekstu spomenuo riječ Hrvat. To bi bila senzacija nad senzacijama, kaže Malkić. 

Smatra i da će dio preostalih Hrvata napustiti BiH u potrazi za boljim životom, odnosno više će to biti bijeg od onoga u što se BiH pretvorila...

Ostatak intervjuua čitajte u današnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista ...

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

VE
verakruz
20:44 16.08.2015.

Tamo gdje se Hrvatsko vijeće obrane nije uspjelo održati, dogodio se najveći pad broja Hrvata. Također, i političko uređenje koje ne omogućava Hrvatima da samostalno upravljaju svojim sredinama djelomično je utjecalo i na ovakve porazne podatke. Potvrđuju to posebice podaci koje Katolička crkva predstavi svake godine i ujedno su u najvećoj mjeri pokazatelj ratnih stradanja Hrvata. To je rezultiralo time da prvi put u povijesti Katoličke crkve mostarsko-duvanjska biskupija sa 67 župa, prema popisu iz 2014. godine, ima nešto veći broj vjernika nego vrhbosanska nadbiskupija sa 153 župe. Ova nadbiskupija poslije rata bilježi najveći broj odlazaka ljudi. Na kraju prošle godine tamo je bilo 182.843 vjernika, a samo godinu dana ranije 190.003. Od 2002. do ove godine nestalo je čak 27.000 Hrvata s područja ove nadbiskupije koja je pretrpjela jedno od najvećih stradanja u posljednjem ratu. No, najveće stradanje, pravi pogrom dogodio se Hrvatima katolicima na području banjolučke biskupije. Iz ove biskupije nestalo je čak 97 posto Hrvata katolika što je nedavno biskup Franjo Komarica nazvao genocidom. Najprije se to odnosi na područje Banje Luke i plodne Bosanske Posavine u kojoj su obnovljene kuće srušene za vrijeme rata, ali nije, pak, obnovljen život. U posljednjem ratu je nestala polovina Hrvata, a nakon njega se dogodio blagi oporavak, da bi od 2003. godine taj trend krenuo dramatično silaznom putanjom. Na kraju 2014. u BiH je bilo 420.294 Hrvata, što je manje za oko 2000 ljudi u odnosu na razdoblje prije ravno 100 godina. Neposredno prije II. svjetskog rata populacija Hrvata katolika je bila više od današnje za 240.000, a u odnosu na vrijeme prije posljednjeg rata s početka devedesetih godina, taj je broj manji za oko 400.000, što Hrvate svrstava u najveće žrtve.

CO
cope
20:55 16.08.2015.

Josipe sta bi 1992 sa Bosnjacima tvojim susjedima u Prozoru ,vjerovatno znas nesto I o tome pa nam pripovjedaj.