Hrvatskim županijama oteto je 620 miijuna maraka

Analiza koju je napravio istraživački tim Instituta za društvena istraživanja u Mostaru (idpi.ba) do sada je rasvijetlila tek dio pljačke koja godinama traje zahvaljujući diskriminacijskim odredbama Zakona o raspodjeli prihoda Federacije BiH na temelju čega je jedino profitiralo Sarajevo, a ostale županije su doživjele financijski tsunami i dovedene su na rub propasti.

Problem koeficijenti

Puni odgovor o disproporciji raspodjele prihoda nauštrb drugih županija iz problematičnog zakona, u kojemu su i drugi brojni kriteriji nakaradno postavljeni, leži upravo u činjenici da su koeficijenti tako napisani omogućili višegodišnje iscrpljivanje novca iz određenih županija. Na kraju se može izvući zaključak kako sarajevska politička elita vrlo vješto projicira propast i razvoj pojedinih sredina, a njihove sredine da nije ovog financijskog ubrizgavanja bi odavno bile dovedene u ozbiljne probleme. Naime, zahvaljujući posebnim rashodovnim potrebama, Sarajevska županija je za 8 godina imala 1,18 milijardi maraka veće prihode nego što bi imala bez toga posebnog koeficijenta. Zajedno s Bosansko-podrinjskom županijom to ukupno iznosi 1,24 milijardi KM na ime posebnih potreba. To je iznos koji su oteli drugim županijama. Zbog toga su u sedam analiziranih godina od 2006. godine otkako je uveden porez na dodanu vrijednost, po glavi svakog stanovnika Sarajevske županije koja ima koeficijent isplate 2 s ovoga računa stigle dodatne 2693 marke, dok je Bosansko-podrinjska županija koja ima koeficijent 1,8 dodatno po glavi stanovnika dobila po 2436 maraka. Istodobno, druge županije imale su gubitak prihoda. Najveći se po glavi stanovnika odnosi na Hercegovačko-neretvansku županiju i iznosi 700 maraka. U Zapadnohercegovačkoj županiji po glavi svakog stanovnika je Sarajevo, odnosno Goražde odvuklo 647 maraka, Srednjobosanskoj županiji 628, a u Posavskoj 616 te u Hercegbosanskoj 308 maraka. Zanimljivo je da je u prošloj 2013. godini Bosansko-podrinjska županija s jedinstvenog računa dobivala najviše novca po glavi stanovnika 874 marke, Sarajevo 738, a daleko ispod su sve ostale županije. HBŽ je dobivao 471, a najviše iznose po glavi stanovnika su imali ZHŽ s 371 markom, odnosno Posavska s 313 maraka.

Ogroman novac

U promatranome razdoblju tri županije s hrvatskom većinom Zapadnohercegovačka, Hercegbosanska, Posavska zbog posebnih koeficijenata bile su uskraćene za 120,9 milijuna maraka proračunskih prihoda, dok su dvije mješovite županije Hercegovačko-neretvanska i SBŽ zbog posebnih koeficijenata bile uskraćene za 336,9 milijuna proračunskih prihoda

Zanimljivo je primijetiti da bi Hercegbosanska županija, koja također ima posebni koeficijent (ali minimalnih 1,1), uprihodovala oko 28 mil. KM više u slučaju da nijedna županija u zadnjih 8 godina nije imala nikakav posebni koeficijent.