U današnjem svijetu, punom neizvjesnosti, stresa i frustracija, uzimanje antidepresiva već je odavno postalo mnogima prihvatljivo, piše Večernji list BiH. Borba s nervozom i depresijom sve je učestalija u životu modernog čovjeka i zbog čega su upravo antidepresivi i lijekovi za smirenje među najčešće konzumiranim medikamentima i u BiH.
Propisani lijekovi
I u Republici Srpskoj lijekovi za smirenje i antidepresivi i dalje su među najpropisivanijima, pa su tako s gotovo 150.000 propisanih recepata zauzeli treće mjesto na toj listi. U prvih pola godine, prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, propisano je 71.025 recepata za lijekove za smirenje, a trošak Zavoda za ove lijekove iznosio je nešto više od milijun maraka. - Kada je riječ o antidepresivima, u prvoj polovini godine propisano je 76.969 recepata, a trošak Zavoda za ove lijekove iznosi oko 545.000 KM, naveli su za Nezavisne novine. Prema podacima ZZO-a RS-a, u istom razdoblju prošle godine propisano je 75.805 recepata za lijekove za smirenje, dok je trošak Zavoda oko milijun KM. Kada je riječ o antidepresivima, u prošloj godini bilo je propisano 82.519 recepata, a trošak je oko 554.000 KM.
Među lijekovima za smirenje najčešće se propisuje alprazolam, a od antidepresiva sertralin. - Zavod zdravstvenog osiguranja Republike Srpske financira lijekove koji djeluju na živčani sustav, odnosno lijekove za smirenje i antidepresive, koji se nalaze na listi lijekova ZZO-a RS-a koji se izdaju na recept. Osigurane osobe koje su oslobođene plaćanja participacije za lijekove s liste A ne plaćaju ništa, dok ostali plaćaju participaciju. Za lijekove na listi B svi osiguranici plaćaju participaciju u iznosu od 50 posto - bez iznimke, objasnili su. Iako je manji broj propisanih recepata, smatraju psiholozi, on je i dalje itekako značajan. To bi mogao bit znak, dodaju, pozitivnih promjena, prije svega, u pristupu mentalnom zdravlju. - Rekla bih da je sigurno došlo do poboljšanja i na polju psihološke podrške, da su povećane dostupnost i kvaliteta psiholoških i psihoterapijskih usluga, gdje su ljudi možda i otvoreniji i svjesniji koristi ovih metoda umjesto da se oslanjaju na lijekove kao neki prvi korak - kazala je za navedeni medij Maja Savanović Zorić, psihologinja i sistemska obiteljska psihoterapeutkinja. I Aleksandar Milić, psiholog, u razgovoru za Nezavisne objašnjava da građani svoje brige i strahove "rješavaju" lijekovima.
Mentalno zdravlje
Inače, depresija je jedna od najranije opisanih bolesti u povijesti medicine, ali i jedan od najčešćih poremećaja današnjice. Depresija, anksioznost i psihička bol više pogađaju žene nego muškarce, a porazan je podatak da su sve češće i kod mladih. Porast broja pacijenata mlađe dobi može biti zbog porasta problema u svakodnevnom životu, poput pojačanog stresa na poslu, u školi, visokih očekivanja od sebe i okoline, slabo razvijenih kapaciteta suočavanja sa stresom te narušenih obiteljskih odnosa. Iako je bolja osviještenost ljudi kada je riječ o mentalnom zdravlju, i danas postoji stigma vezana uz odlazak psihijatru i psihijatrijsku dijagnozu. Psihijatri su i ranije govorili kako su pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini te ekonomska kriza vrlo stresni događaji koji su nepovoljno utjecali na duševno zdravlje gotovo svih ljudi. Naglašavali su kako su zbog COVID-19 mnogi ljudi došli u razne poteškoće, i duševne i financijske, te da je pandemija izazvala značajan porast duševnih problema u smislu anksioznosti, depresije, opterećenosti negativnim mislima, bezvoljnosti, odnosno da je primjetan veći broj psihičkih problema kod ljudi.