Scenarij kataklizmičkih razmjera. Taj izraz upotrijebio je ovih dana stručnjak za energetiku Almir Bečarević dovodeći ga u kontekst zime 2022./2023. i mogućnosti da cijene naftnih prerađevina budu 8 ili 9 maraka. A kako je s naftom sve povezano, onda je jasno što to znači za sve ostalo, piše Večernji list BiH.
Prelijevanje krize
Energetski stručnjak Igor Dekanić govorio je o čemu najviše ovisi buduće kretanje cijena goriva na tržištu. - Sve ovisi o tome kako će se dalje razvijati rat u Ukrajini. Ako se rat produlji i ako se borbe intenziviraju, vjerojatno će i europski embargo na rusku naftu potrajati te će biti i daljnjih poskupljenja. Gdje je tu gornja granica, nemoguće je reći. Osobno imam neki osjećaj o tome što bi pametne vlasti u Europi mogle učiniti, osjećaj koji nije potkrijepljen ničim drugim osim mojim dugogodišnjim iskustvom. Kada bi nafta nastavila poskupljivati i kada bi maloprodajne cijene goriva u sjevernim, najbogatijim europskim zemljama otišle iznad 3,50 ili četiri eura po litri, a tamo su i sada više nego kod nas, Europska komisija vjerojatno bi razmislila o smanjenju PDV-a na naftne proizvode, odnosno na gorivo - stava je Dekanić, gledajući kroz prizmu čovjeka koji živi u Europskoj uniji. BiH je na njezinim granicama i zasigurno je ono što će se događati u toj instituciji kojoj težimo prelijevati i na nas. Ništa bolja situacija nije ni s plinom te nije isključeno da će se oni gradovi kojima je to osnovni energent za grijanje ove zime smrzavati, odnosno morat će naći alternativu jer plina neće biti ili će biti enormno skup. I o tome je govorio energetski stručnjak Igor Dekanić. - Što se plina tiče, Europa je sigurna dok traje ljeto. One države i opskrbljivači koji imaju dovoljno slobodnog kapitala trebali bi napuniti plinska skladišta do zime - istaknuo je. Puno toga ovisi i o zimi. Primjerice, ako nam se u situaciji da nemamo dovoljno plina dogodi zima 2012., kada smo imali "Sibir" u čitavoj BiH, s više od 1 metra snijega, onda smo u problemima, tako da će se zasigurno pratiti i izjave meteorologa u idućem razdoblju. Nadolazećom zimom bave se svi regionalni lideri, osim u BiH gdje su glavna tema izbori. Zoran Drakulić iz ekonomskog časopisa "Privrednik" ističe kako su predviđanja ekonomista u smjeru da ćemo krajem ove godine i početkom iduće imati goru situaciju nego 2008., kada je svijet utonuo u najveću krizu nakon Velike depresije (1929. - 1933.). Naglasio je kako već sada vlada pobuna ratara zbog niske otkupne cijene pšenice, a kako ta cijena bude rasla na međunarodnom tržištu, bit će veći pritisak i da se cijene na ovim prostorima usklade s međunarodnima. To dovodi do novoga problema jer u situaciji nestašice ili previsokih cijena nafte, plina... može doći i do drugih nestašica. Međutim, krizu i pojedinac može ublažiti. Drva za ogrjev, pelet, neki drugi energent za grijanje kućanstva već se mogu početi nabavljati u količinama koje će biti dovoljne jer bez nafte ćemo izdržati nekako, nećemo, primjerice, voziti automobile, ali bez grijanja je zimi teško. Vratit ćemo se na stručnjaka Bečarevića koji je pozvao građane da prilagođavaju kućne proračune cijenama energenata, pogotovo za ovu sezonu grijanja, odnosno kako bi trebali već sada uplaćivati veći iznos bilo kojem distributeru.
Proizvodnja hrane
- Dakle, tako stvaraju štednju, pa da onda u siječnju i veljači bude bar malo isplativije - kazao je među ostalim. I za kraj, hranu je važno imati za vlastite potrebe. Krumpir je prehranjivao zemlje koje su bile u kudikamo težoj situaciji nego što je BiH sada i u mnogo gorim vremenima. Na kraju krajeva, oni koji se još sjećaju 40-ih godina znaju što su glad, siromaštvo, zima... Imali smo i rat 90-ih koji je bio jednako težak i u iščekivanju humanitarne pomoći. Danas određenim dijelom ovisimo o sebi. Hrana proizvedena u vrtu može nam pomoći prebroditi zimu, kao i nabava onih namirnica koje imaju neograničen rok trajanja ako se pravilno čuvaju.