I to je BiH - državljani Hrvatske na državljanstvo BiH čekaju osam, a iz Srbije ga dobiju za godinu dana

Hrvatska državljanka Anita Z. (identitet poznat redakciji) nedavno je pokrenula proceduru dobivanja bosanskohercegovačkog državljanstva nakon što se zbog udaje preselila u ovu državu. Najprije se u roku od 48 sati od ulaska u zemlju prijavila Službi za strance, gdje su joj vrlo brzo regulirali to pitanje legalnoga boravka, a onda je pak u Policijskoj upravi u Mostaru zatražila stjecanje državljanstva. Službenici su joj na šalteru objasnili kako će najranije državljanstvo BiH steći 2032. godine. To ju je prilično šokiralo, a osobito spoznaja kako dolazi iz "pogrešne" zemlje jer državljani drugih zemalja, ponajprije onih s kojima Bosna i Hercegovina ima potpisane ugovore o dvojnom državljanstvu, to pravo mogu ostvariti za godinu dana, piše Večernji list BiH.

OHR i ugovor
Rezultat je to posve različitih ugovora koje su vlasti BiH potpisale s RH odnosno Srbijom. Ugovor s Hrvatskom je ratificiran 2007. godine nakon što je privremenom odlukom nešto prije spriječena opasnost da hrvatski državljani s mjestom prebivališta u BiH, gdje također imaju državljanstvo, izgube ostvarena prava. Zbog toga je nabrzinu sastavljen ugovor koji se danas pretvara u diskriminaciju hrvatskih državljana. No, treba istodobno znati kako je identična procedura i prilikom stjecanja državljanstva osoba iz BiH u Hrvatskoj odnosno Srbiji. U Srbiji je, naime, za godinu dana moguće dobiti državljanstvo te zemlje ako se osoba seli iz BiH. Takvo što sugerira na to da je odavno bilo vrijeme za promjenu sadržaja ugovora između BiH i RH, no što je sada vjerojatno dodatno otežano činjenicom da je Hrvatska u međuvremenu ušla u članstvo Europske unije te postala dio svih njezinih integracija. Prema aktualnom Zakonu o državljanstvu BiH, automatska je procedura stjecanja državljanstva ako ga je osoba nekada imala ili su pak njezini roditelji podrijetlom iz BiH, piše Večernji list BiH. No, pitanje stjecanja državljanstva naturalizacijom mnogo je kompliciranije, a u slučaju Hrvatske i najdulje. Državljani BiH mogu imati legalno državljanstvo Hrvatske, Srbije, Austrije i Švedske. A steći ga može stranac koji je podnio zahtjev za stjecanje državljanstva BiH uz uvjet da je napunio 18 godina, da ima odobren stalni boravak na teritoriju BiH najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva, da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od konstitutivnih naroda BiH.

Bira zaštitu
Uz to, mora ispuniti i uvjete da mu nije izrečena mjera sigurnosnog protjerivanja stranaca iz zemlje ili zaštitna mjera udaljavanja stranaca s teritorija Bosne i Hercegovine, da nije osuđivan na izdržavanje kazne za kaznena djela s predumišljajem na dulje od tri godine u razdoblju od 8 godina od podnošenja zahtjeva. Državljani iz drugih zemalja, osim navedene "četvorke", moraju se odreći ili na neki drugi način izgubiti svoje ranije državljanstvo prije stjecanja državljanstva BiH, osim ako bilateralni sporazum ne predviđa drugačije. Odricanje ili gubitak ranijeg državljanstva neće se zahtijevati ako to nije dopušteno ili se ne može razumno zahtijevati. Protiv osobe koja traži državljanstvo ne smije se voditi kazneni postupak, ne smije predstavljati prijetnju za sigurnost BiH, ali mora imati i osiguran stalni izvor prihoda u iznosu koji omogućava egzistenciju ili biti u stanju osigurati pouzdan dokaz o financijskim izvorima za uzdržavanje. Treba, međutim, reći kako nije strogo zabranjeno posjedovanje drugog državljanstva osim onoga iz BiH jer u ovoj zemlji ne postoji mehanizam koji vrši nadzor ni kontrolu je li državljanin BiH stekao državljanstvo neke druge države u onim slučajevima kada ta država ne zahtijeva postupak gubitka državljanstva BiH, piše Večernji list BiH. Iz toga se može zaključiti kako BiH prešutno odobrava dvojno državljanstvo, a građanin ne može imati bilo kakve probleme sa zakonom BiH ako državljanin BiH stekne još neko državljanstvo osim bh. državljanstva s onim državama s kojima BiH čak nema bilateralne odnose o dvojnom državljanstvu. U slučaju Hrvatske dvojni državljanin, kada se nalazi na državnom području RH odnosno BiH smatra se isključivo državljaninom one ugovorne stranke na čijem se državnom području nalazi. Dvojni državljanin u trećim državama pak uživa diplomatsku i konzularnu zaštitu ugovorne stranke čiju zaštitu zatraži.