Iako je astma kronična bolest redovito korištenje terapije i suradnja s liječnicima omogućuje normalan život, rečeno je u povodu Svjetskog dana astme koji se ove godine obilježava u srijedu, 5. svibnja.
Svaki drugi oboljeli ima nekontroliranu bolest, što ima posljedice i na njegovu obitelj, zdravstveni sustav i ekonomsku situaciju. Stoga je važno s liječnikom napraviti detaljnu anamnezu sa ciljem definiranja učinkovite terapije, ustvrdili su stručnjaci tijekom panel diskusije u organizaciji Hrvatskog torakalnog društva.
Astma mijenja privatni i profesionalni život
"Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, astma je uzrok što oboljeli mnogo godina života provode s invalidnošću. Najviše pate pacijenti kojima astma mijenja privatni i profesionalni život", objasnila je subspecijalistica pulmologije iz KBC-a Zagreb Sanja Popović Grle.
Kaže kako brojni pacijenti odustaju od druženja, aktivnosti i karijere, a neki zbog nelagode odustaju i od korištenja terapije. Kontrola bolesti može se postići edukacijom pacijenata i ostalih dionika zdravstvenog sustava te korištenjem kvalitetnih terapija.
"Najčešće su to inhalacijski kortikosteroidi i dugo djelujući beta-2 agonist, a ne ono što se najčešće povezuje uz astmu - bronhodilatatori", objasnila je Popović Grle.
Tzv. pumpice ili SABA inhalatori koriste se za trenutno olakšanje, ali ne smiju se prečesto uzimati jer tada bronhodilatator prestaje djelovati, a jača rizik od nagle smrti bolesnika.
Na stranicama Zaklade "Hrvatska kuća disanja" dostupan je upitnik pomoću kojega pacijenti mogu procijeniti koliko kvalitetno pristupaju liječenju i kontroli bolesti.
Tamo mogu vidjeti da bolesnik koji u godinu dana treba više od tri pakiranja lijeka ili više od tri kanistra SABA inhalatora nema kontrolu nad bolešću i smatra se rizičnim pacijentom.
Na panel raspravi upozoreno je da su za uzbunu i korištenje bronhodilatatora četiri puta dnevno, ili tri do četiri dana zaredom te noćna buđenja.
U sklopu Klinike za plućne bolesti Jordanovac bolesnicima je dostupna plućna rehabilitacija, a voditeljica Tajana Jalušić Glunčić kaže kako je cilj naučiti astmatičare prepoznati pogoršanje bolesti, da bi na vrijeme mogli reagirati i javiti se liječniku.
Pacijenti savladavaju tehnike disanja i pojačavaju fizičku aktivnost, te se educiraju o pravilnom uzimanju lijeka. Rehabilitacija već nakon tri tjedna pokazuje rezultate, a bolesnik ima priliku živjeti kao da je bez astme, kaže Jalušić Glunčić.
Oboljeli nisu pod povećanim rizikom od covida-19
Najnovije smjernice ukazuju kako oboljeli od astme nisu pod povećanim rizikom od zaraze covidom-19, no akademik Miroslav Samardžija ističe da su bolesnici koji učestalo koriste bronhodilatatore ili velike količine kortikosteroida ipak u ugroženoj skupini.
Također, za astmatičare je važno da nastave redovito piti propisanu terapiju radi kontrole bolesti, a Globalna inicijativa za astmu preporučuje da se trebaju cijepiti.
Za spirometriju ne treba raditi test na covid, a pacijenti se ne moraju bojati zaraze jer je istraživanje Europskog respiratornog društva pokazalo da spirometrija nije bila mjesto zaraze i prijenosa koronavirusa, napominje Jalušić Glunčić.