Slaba zainteresiranost dijaspore za ovogodišnje lokalne izbore

Iako u nekim sredinama glasovima mogu i presuditi, iseljenike izbori u BiH uglavnom više ne zanimaju

Iako u nekim sredinama glasovima mogu i presuditi, iseljenike izbori u BiH uglavnom više ne zanimaju
05.08.2024.
u 14:11
Pogledaj originalni članak

Dijaspora nije odlučila niti jedne izbore u BiH pa ni predstojeće lokalne. Međutim, odziv glasača iz inozemstva može imati značajnog utjecaja na zastupljenost pojedinih naroda u lokalnim parlamentima, što uopće nije beznačajno pitanje, piše Večernji list BiH. Stoga su i apeli upućeni dijaspori za registriranje za predstojeće izbore bili tako brojni i snažni.

Prijave i podaci

Nažalost, nisu dali posebne rezultate. Nakon isteka roka kojega su državljani BiH imali na raspolaganju za prijavu za glasovanje na ovogodišnjim lokalnim izborima, a to je bio 23. srpnja, neslužbeni podaci govore kako se na mrežnoj stranici Središnje izbornog povjerenstva prijavilo oko 53 tisuće građana. Od toga broja, dio ipak neće zadovoljavati uvjete, što znači da će konačna brojka glasača iz inozemstva biti i manja. Kada je Središnje izborno povjerenstvo BiH zadnji put izlazio s podacima, a bilo je to 20 dana prije isteka roka, portalu e-izbori pristupilo je i otvorili nalog 17.018 korisnika od čega 13.623 birača ispunjavalo uvjete za glasovanje izvan BiH. Državljani BiH koji su u inozemstvu, ako su se željeli prijaviti da glasuju iz inozemstva, imali su jednostavnu mogućnost da podnesu svoju prijavu za glasovanje izvan BiH na službenoj stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Kako bi birač podnio prijavu bilo je neophodno da do krajnjeg roka otvori korisnički nalog, prijavi se na portal e-Izbori, unese podatke za prijavu za glasovanje izvan BiH, priloži identifikacijske dokumente te na kraju pošalje prijavu. Za sve je trebalo samo malo vremena i interesa. Preliminarni podaci govore da kod većine bh. državljana u inozemstvu toga nije bilo. Zanimljivo je napraviti usporedbu s prošlim lokalnim izborima koji su organizirani 2020. godine. Tada je pravo glasa putom pošte ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u svijetu imalo nešto više od 107 tisuća ljudi. Preko 99 posto se odnosilo na one koji su se registrirali za glasovanje poštom. Međutim, ispotavilo se da je tek nešto više od polovine njih i iskoristilo svoje biračko pravo. Da broj registriranih birača nije nikakav pokazatelj odziva potvrdilo se i na općim izborima 2018. godine, kada je oko 78 tisuća državljana BiH prijavljeno za glasovanje poštom ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Glasovalo ih je tek oko 53.500. Imajući u vidu da je te godine na redovnim glasačkim mjestima svoje biračko pravo ostvarilo približno 1,75 milijuna ljudi, jasno je koliko je malo bio utjecaj dijaspore na rezultate izbora. Iako se govori o preko milijun građana BiH u inozemstvu, analiza dosadašnjih lokalnih izbora, dakle, pokazuje da je broj onih koji su koristili biračko pravo relativno mali pa će se stranke morati itekako potruditi žele li animirati taj dio biračkog tijela za glasovanje. Na lokalnim izborima 2004. godine za glasovanje poštom registriralo se 27.462 birača, a 2008. godine 33.678. Podaci za lokalne izbore 2012. govore da je za glasovanje poštom, a to uglavnom znači izvan BiH, bilo registrirano 37.359 glasača. Nešto veći broj glasača koji su se prijavili za glasovanje poštom evidentiran je za lokalne izbore 2016. godine. Tada je pravo glasa moglo iskoristiti njih 65.111, a 2020. “čak” 107 tisuća. No, skoro polovina nije iskoristila pravo glasa.

Brojnost iseljeništva

Ne treba puno matematičkih radnji da se dođe do zaključka kako je interes u dijaspori za izbore u BiH sve manji, iako je brojnost iseljeništva sve veća. Ne odriču se iseljenici lako bosanskohercegovačkog državljanstva, ali ih političke prilike u domovini očito sve manje zanimaju, što se zorno demonstrira na izborima. Naravno, ne treba isključiti jedan broj onih koji će lokalne izbore iskoristiti za posjet rodnom kraju i u svojim općinama i gradovima iskazati izbornu volju. Od odaziva birača iz inozemstva ovisit će djelomično zastupljenost Hrvata u lokalnim parlamentima u Tuzli, Živinicama, Brčkom, ali i Fojnici, Bugojnu, Travniku... Uglavnom je riječ o gradovima i općinama u Bosni, uključujući one u Republici Srpskoj, gdje su Hrvati nekada bili itekako brojni. Takav je slučaj s Derventom, Modričom, Šamcem, Brodom...

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.