Svakih 40 sekundi jedna osoba, oko 3000 njih svaki dan ili oko milijun svake godine izvrši samoubojstvo, što je približno jedna osoba na 10.000 (1,4% svih smrtnih slučajeva) u svjetskom prosjeku, prema SZO-u. Kada je pak riječ o BiH, proteklih pet godina evidentirano je 1948 samoubojstava, piše Večernji list BiH.
Sve više mladih
U prvih devet mjeseci ove godine u FBiH samoubojstvo je izvršilo 125 osoba, najviše dobi od 30 do 40 godina. U RS-u bilo je 156 slučajeva samoubojstva, oko 56 posto su osobe starosti iznad 60 godina, a u prvih deset mjeseci u Distriktu Brčko zabilježeno je osam slučajeva samoubojstva, podaci su entitetskih ministarstava unutarnjih poslova i policije Distrikta Brčko, prenose bh. mediji Anadolijino istraživanje.
Na sve to, prema riječima psihologa, u velikoj mjeri utječe suvremen i brz tempo života koji nas izlaže stalnoj borbi i prilagođavanju novim okolnostima. Uz to navodi se i gubitak posla, bližnjih, loš odnos s roditeljima, prijateljima, supružnicima, što dovodi do stalne tuge.
Dr. sc. Marko Romić, specijalist traumatske psihologije, za Večernji list kazao je kako je puno čimbenika koji zajedno rezultiraju pojačanim brojem samoubojstava.
- Sve osobe koje se odluče na čin samoubojstva uglavnom to urade kada dođu do zaključka da više nema načina da se popravi bilo što u njihovim životima. Mi malo stariji pamtimo i drugačija vremena kada smo imali nadu u bolje sutra, kada smo bili optimistični, dok danas cjelokupna zajednica ne vidi baš previše svjetla u budućnosti. Neki vide samo mrak i onda na najdrastičniji mogući način odluče okončati svoj život - priča nam Romić ističući kako pokušati potražiti pomoć.
- Vrlo bitan je razgovor i iznošenje problema naglas. Ne mora to biti stručna osoba, nego netko koga osoba koja ima problem doživljava vrijednom da joj može reći što je muči. U jednoj meni dragoj knjizi svjetski poznatog psihoterapeuta i stručnjaka iz te oblasti Scotta Pecka stoji kako su najbolji terapeuti koje je taj stručnjak poznavao zapravo njegovi susjedi, stariji ljudi koji uopće nisu imali fakultet. Dakle, neki ljudi oko nas imaju to nešto, tu, kako je nazivamo, pozitivnu energiju koja drugima ulijeva sigurnost i dobar osjećaj. S druge strane, imamo stručnjake koji imaju prestižne diplome, ali ljudima ne ulijevaju optimizam i nadu u bolje sutra. Stoga, najvažnije je imati nekoga s kim možemo podijeliti svoju situaciju i teret koji nosimo, što najbolje opisuje jedna stara izreka koja glasi: "Podijeljen problem - prepolovljen problem!" i " Podijeljena radost je udvostručena radost". Stoga ne treba držati u sebi problem ili čekati da se on sam od sebe riješi, nego ga treba reći, podijeliti s nekim. Mi imamo cijeli sustav za zaštitu i unaprjeđenje metalnog zdravlja i u tom sustavu ima jako puno ljudi koji su educirani, pozitivni i topli. Kako vrijeme prolazi, sve više ljudi se javlja i ta praksa je znatno promijenjena u odnosu na 10 ili 15 godina unatrag, no ima i onih u čijim glavama još uvijek vlada razmišljanje "Tko će me vidjeti, tko će i što reći…", koje ih sprječava da dođu jer je to korak do "skidanja" tereta s njihovih leđa - objašnjava nam Romić naglašavajući da je obitelj stup svega.
Obitelj je ključ
- Obitelj je osnovni stup svakoga društva, a današnja obitelj zahvaćena je svim krizama u kojima živimo pa je značajnim dijelom onemogućena ili onesposobljena obavljati svoju primarnu zadaću. U obitelji djeca trebaju steći, uz ostalo, osjećaj samopouzdanja i samopoštovanja, što je ključno u njihovu daljnjem životu. Ona djeca koja imaju sreću odrastati u obitelji u kojoj se osjećaju voljeno i željeno lakše prolaze kroz iskušenja i nedaće u životu, dok će djeca koja nemaju takvu sreću biti žrtve vlastitih obitelji, odnosno onih koji bi trebali svojim životima jamčiti njihov uspješan rast, razvoj, sreću i zadovoljstvo. U obitelji se događaju najvažnije stvari za razvoj čovjeka i ključne su od najranije dobi - zaključuje Romić.