Nepostojanje političkog dogovora unutar Bosne i Hercegovine izaziva svakodnevne negativne posljedice na razne načine. Sadašnji angažman Europske unije u medijaciji i pokušaji posredovanja u rješavanju ključnih problema pokazuju da EU nije otpisao BiH, iako, s druge strane, nema nikakvog napretka u procesu ispunjavanja uvjeta za pridruživanje Uniji, piše Večernji list BiH.
Pomoć u mnogo čemu
Zapravo, Bruxelles ne mora uvoditi nikakve posebne sankcije BiH zbog unutarnjih političkih opstrukcija i nepridržavanja europskih standarda i uvjeta. Dovoljno je da preispita nastavak financijske potpore BiH, a kakve bi posljedice bile, lako je zaključiti ako se osvrnemo unatrag i pogledamo koliko je BiH od Daytona do danas ovisila o europskoj pomoći. Ključni je podatak da je EU najveći pojedinačni donator sredstava i financijske pomoći u Bosni i Hercegovini.
Prema okvirnim podacima Izaslanstva Europske unije u BiH, od završetka rata EU je uložio više od 3,5 milijardi eura u poslijeratnu obnovu i različite projekte - od razminiranja, preko reforme javne uprave, jačanja vladavine prava, održivog gospodarstva i poljoprivrede do prekogranične suradnje i ulaganja u druge ključne oblasti u BiH. Samo kroz pretpristupne fondove EU u razdoblju od 2007. do 2020. Unija je osigurala za BiH oko 1,19 milijardi eura. Tomu treba dodati i povoljna kreditna sredstva iz Europske investicijske banke (EIB) u iznosu većem od 2,4 milijarde eura.
Koliko je BiH ekonomski ovisna o EU pokazuje i podatak da su članice Unije najveći trgovinski partner BiH. Na to tržište BiH izvozi 72 posto proizvoda, a uvozi s njega 61 posto. Samo tijekom pretprošle godine ta trgovinska razmjena dosegnula je 9,6 milijardi eura. Što bi se dogodilo da se ti trgovinski kanali zatvore ili reduciraju, teško je zamisliti. Sigurno je tek da bi EU znatno lakše nego BiH podnio prekid te trgovinske suradnje.
Teško je i navesti sve segmente kroz koje se ogledala pomoć EU BiH u protekli četvrt stoljeća. Više od 12.000 studenata, nastavnika i profesora sudjelovalo je u programima razmjene samo u razdoblju od 2014. do 2020. U tom razdoblju 530 milijuna eura osigurano je za podršku ključnim sektorima u BiH. Kao podrška razvoju civilnog društva, EU je za BiH osigurao više od 35 milijuna eura u tih sedam godina.
Financijska i tehnička pomoć realizira se kroz mnogobrojne programe, od velikih infrastrukturnih projekata do malih grantova. Prema podacima EU-a, trenutačno se više od 200 ugovora provodi u širokom spektru oblasti u BiH. EU je u BiH samo u razdoblju od 2007. do 2012. proveo više od 350 projekata vrijednih od desetak tisuća do desetak milijuna eura. Od toga je najviše - 138 projekata iz sektora regionalne i teritorijalne suradnje, među kojima su, primjerice, projekti upravljanja otpadom, navodnjavanja, zapošljavanja mladih,zatim izgradnja laboratorija za certificiranje mesa ili meda za izvoz u EU i sl.
BiH nema luksuz
Od 2007. godine EU osigurava financijsku pomoć BiH posredstvom Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Ukupna vrijednost financijske pomoći EU za BiH u prvom proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. iznosi oko 594 milijuna eura. Prema podacima Direkcije za EU integracije BiH, okviru IPA 2 za BiH su od 2014. do 2020. dodijeljena sredstva od oko 552 milijuna eura, od čega 114,2 milijuna eura za projekte iz oblasti okoliša, klimatskih promjena i energije, blizu 100 milijuna eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te više od 73 milijuna eura za projekte obrazovanja i zapošljavanja.
Ako svi ti podaci nisu dovoljni za zaključak o ovisnosti BiH o EU i značaju daljnje integracije u Uniju, teško da postoji nešto drugo što bi moglo uvjeriti donositelje odluka u BiH koliko je važno ne slati Europi loše poruke i okretati joj leđa. Čak i u situaciji rastućeg skepticizma unutar samoga EU kada je nastavak proširenja u pitanju, BiH nema taj luksuz odricati se Europe i okretati se nekome drugom. Bez pomoći EU ekonomska budućnost je neizvjesna, a iseljavanje će se samo intenzivirati.