Opredjeljenje Hrvata za euroatlantske asocijacije, kao i sve što su učinili za BiH, danas se negira, dok je istodobno na sceni situacija u kojoj se Hrvati dovode u podređen politički položaj, upozorio je, između ostalog, u intervjuu za Večernji list BiH Nikola Lovrinović, član Središnjeg odbora HDZ-a BiH, predsjednik Kluba HDZ - HNS u Zastupničkom domu Parlamenta BiH te koordinator izbora za Europski parlament 2019. uime HDZ-a BiH.
Naglasivši važnost europskih izbora za Hrvate u BiH, on je podsjetio kako su europarlamentarci držali pozornost na BiH te pokušavali pomoći i državi na putu pridruživanja i hrvatskom narodu u definiranju jednakopravne političke pozicije.
Možete li se osvrnuti na pripreme za izbore za Europski parlament 2019., kao i na važnost ovih izbora za Hrvate u BiH?
- BiH, valjda, ima sreću da nekoliko stotina tisuća njezinih građana ima status europskog građanina i mogu koristiti pravo biranja europarlamentaraca. Može li se uopće procijeniti beneficija te činjenice za jednu državu koja je kandidat za članstvo u Europskoj uniji? U ovoj našoj državi ta činjenica podvrgnuta je ruglu, minimiziranju... “Skupinu” tih europskih građana “većinska” skupina dovela je u podređen politički položaj unatoč dogovoru o jednakopravnosti konstitutivnih naroda, pa se onda ova činjenica smatra opasnošću za zadržavanje dominirajuće političke pozicije. Zbog toga je i taj negirajući stav za opredjeljenja Hrvata za euroatlantske asocijacije i nijekanje svega što su učinili za BiH u tom procesu.
Početkom ove godine sudjelovao sam uime Parlamentarne skupštine BiH na jednoj konferenciji u Bruxellesu. Zanimljivo razmišljanje iznio je kolega iz Crne Gore, koji je rekao kako je na euroatlantskom putu njegove države vrlo značajna uloga nacionalnih manjina kada su u pitanju odnosi sa susjedima. Uglavnom je to istaknuto u pozitivnom smislu. Zamislite dobre odnose konstitutivnih naroda u BiH i što bi to značilo za odnose sa susjedima i uopće. Zbog svega je jako važno da Hrvati sudjeluju u ovim izborima, onoliko koliko najbolje mogu, prije svega jer su u prilici birati i svog predstavnika. Upravo su hrvatski europarlamentarci držali pozornost na BiH te pokušavali pomoći i državi na putu pridruživanja i hrvatskom narodu u definiranju jednakopravne političke pozicije, dogovorene prigodom njezina utemeljenja.
Kako gledate na mogućnost da u svibnju BiH dobije odgovor na upućeni zahtjev za statusom kandidata?
- Nisam siguran kako će BiH tijekom svibnja dobiti bilo kakav odgovor o statusu zahtjeva za pridruživanje, najprije, naravno, zbog stanja u zemlji, ali i zbog europskih izbora.
Koliko odugovlačenje u formiranju vlasti na razini BiH usporava i nanosi štetu europskom putu BiH?
- Odugovlačenje uspostave vlasti na razini BiH i Federacije BiH nanosi višestruke štete, ponajprije samoj državi, a onda i europskom putu. Žao mi je što je u javnosti, ponajviše od bošnjačkih medija, stvorena percepcija kako se vlast ne želi zbog tamo nekih nesebičnih zahtjeva političkih aktera koji nešto znače. Bojim se kako je to samo vješto smišljen plan da se ozbiljni procesi kao, primjerice, promjena Izbornog zakona, ne otvore, pa i po cijenu gubljenja cijelog mandata na mogućnosti nemogućeg dogovora.
Mislite li kako odugovlačenje tog procesa vodi produbljenju nepovjerenja?
- Jednom prigodom rekao sam da politički predstavnici bošnjačkog naroda, a ponajprije SDA, čekaju političkog partnera po svojoj želji s kojim bi onda ušli u teške i neizbježne procese. Ako je neprihvatljiva politička jednakopravnost hrvatskog naroda kroz Izborni zakon, kada i kako će doći do stvarne ustavne jednakopravnosti? Je li politička jednakopravnost doista velika opasnost za opstanak ove države ili put opstanka? Čini mi se kako odugovlačenje ovoga procesa samo produbljuje nepovjerenje i nesporazume među političkim predstavnicima konstitutivnih naroda i kako se to neće i ne može dugo braniti borbama za fotelje, izmišljanjem nacionalista i imaginarnom utrkom za boljim socijalnim stanjem stanovništva u državi, u kojoj brojniji i moćniji slušaju samo svoje bilo i slijede samo svoj politički cilj. Država treba služiti građanima i njihovim potrebama, ali svim građanima i svim potrebama, u suprotnom je zapravo samo okov. Mudri političari koji vole svoj narod i žele mu prosperitet svake vrste, ovo bi morali znati. Država je mehanizam za ostvarenje društvenih interesa svih koji u njoj žive i ne smije postati tamnica bilo kome jer onda je njezin kraj izvjestan više nego mogućnost opstanka. Žao mi je što je kod jednog dijela političara iz reda bošnjačkog naroda um zarobljen vizijama države suprotne potrebama onih koji u njoj žive i kome ona pripada. Vizije moraju biti zajedničke. Jednakopravnost ne može biti prepreka tomu. Malobrojniji ne mogu biti prijetnja nikakvoj viziji, ali iluzija je da će odustati od svojih političkih i svakih drugih prava. Jednostavno na to nemaju pravo jer ne traže i ne uzimaju ništa što pripada drugima, nego samo žele dijeliti ravnopravno ono što pripada svima.•