Inflatorni pritisci, koji se odražavaju kroz rast cijena proizvoda i usluga, pogađaju i građevinski sektor, a o čemu je Večernji list već pisao naglašavajući činjenicu kako su nabavne cijene materijala veće, a samim time i provedba skuplja, a podaci Federalnog zavoda za statistiku to i potvrđuju, piše Večernji list BiH.
Naime, u prva tri mjeseca ove godine, a uspoređujući navedeno razdoblje s onim lanjskim, građevinski materijal poskupio je u značajnoj mjeri.
Rast cijena
Za Fenu je iz Federalnog zavoda za statistiku potvrđeno kako je najveći rast cijena zabilježen kod električnih provodnika za napon < = 1000 V, bez konektora (kabeli), i to za 29,2 posto, a slijede toplo valjane šipke za armiranje betona koje su sada skuplje za 12,7 posto. Poskupio je, potvrdili su iz Federalnog zavoda za statistiku, i Portland cement, i to za 10,2 posto, baš kao i stiropor koji je skuplji za 9,1 posto, dok je rast cijena čvrstih cijevi i crijeva od polimera etilena na razini od 7,3 posto. Poskupio je i kamen, i to za 7 posto, te onaj koji se obično koristi za agregate za beton, za nasipanje cesta ili željezničkih pruga te za druga nasipanja. Kada je riječ o gotovoj betonskoj smjesi, rast cijena iznosi 5,9 posto, a poskupile su i bitumenske mješavine na bazi prirodnog i umjetnog agregata i bitumena ili prirodnog asfalta kao veziva te cijevi od cementa, betona ili umjetnog kamena od 2,5 do 5 posto.
- Aktualni poremećaji u kretanju cijena i odnosima cijena, koji su prvenstveno manifestirani kroz rast cijena osnovnih životnih namirnica, kako u BiH tako i u cijelom svijetu, rezultat su globalne ekonomske krize prvenstveno prouzročene pandemijom COVID-19, a zatim i ratom u Ukrajini - kazali su iz Federalnog ministarstva trgovine. O tomu kako se rast cijena na tržištima reflektira na troškove različitih institucija u BiH, Večernji list već je pisao, i to u kontekstu činjenice da će za svaku uslugu te iste institucije sada morati plaćati više.
Admir Čavalić, poznati bh. ekonomist, nedavno je naglasio kako je činjenica da čimbenici proizvodnje rastu, ali kako nisu problem raniji ugovori koji su zaključivani, već oni nadolazeći, odnosno novi projekti. Tu se, ističe on, očekuju nove cijene koje odgovaraju tržišnoj realnosti. Čavalić smatra da se mogu očekivati određeni problemi kod određenih jedinica lokalne samouprave koje i inače imaju problema s financiranjem, a sada će im biti dosta teže održavati baznu infrastrukturu. Posebno će to biti, dodaje on, izazovno za javne ustanove, odnosno one subjekte koji spadaju u javnu domenu, a koje imaju minimalnu proračunsku potporu, odnosno nisu imale iznimne koristi po osnovi povećanja prihoda. Kao što je vidljivo, inflacija je prisutna na svakom koraku, a u tom kontekstu raste potreba da BiH mjerama ekonomske politike olakša realizaciju investicijskih planova.
Investicije
Rezultati procjene rasta domaćeg gospodarstva u ovoj godini pokazuju kako BiH, zbog vanjskih čimbenika prvenstveno, neće moći računati na jednaku razinu rasta kao u prethodnoj. BiH je na kraju prošle godine, pokazuju informacije, ostvarila prilično visok rast iznad 7,1 posto, no procjene pokazuju kako će on u ovoj godini biti skromniji. U takvoj konstelaciji bit će iznimno bitno zadržati razinu planiranih investicija koje sa sobom nose nova radna mjesta, ali i povećavaju životni standard građana. Vrijedi navesti kako je iz Agencije za unaprjeđenje stranih investicija BiH (FIPA) potvrđeno da je prošle godine po platnoj bilanci zabilježeno 712,7 mil. KM izravnih stranih ulaganja, a to može biti poticaj za nastavak nužnih reformi koje trebaju olakšati investitorima realizaciju poslovnih ideja. Ključno je, slaže se struka, u tom procesu ojačati suradnju institucija na različitim razinama vlasti u BiH na poboljšanju uvjeta za nova ulaganja. •