Iako inflacijski pritisci koji se iskazuju kroz veće cijene proizvoda i usluga u pravilu donose veće iznose u proračune, uslijed izdvajanje većih financijskih sredstava građana za istu kupljenu količinu, čini se kako je dugotrajni inflatorni pritisak smanjio kupovnu moć potrošača. To bi se moglo zaključiti iz podataka koje je Porezna uprava RS-a dostavila Feni, a koji pokazuju kako je u lipnju došlo do značajnog pada evidentirane potrošnje u odnosu na isti mjesec lani.
Što bilježe blagajne
- Ukupan promet posredstvom fiskalnih blagajni u Republici Srpskoj u prvoj polovini godine iznosio je nešto više od 5,3 milijarde KM, što je rast od svega 1,37 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Samo u lipnju ove godine oporezovana potrošnja iznosila je oko 884 milijuna KM, što je pad od 16,1 posto u odnosu na lipanj prošle godine. Riječ je ukupnoj potrošnji građana u maloprodaji posredstvom fiskalnih blagajni - kažu iz Porezne uprave RS-a. Istodobno, inflacija je u lipnju u RS-u, prema mjerenju Zavoda za statistiku, iznosila 1,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Murisa Marić iz Udruge za zaštitu potrošača "Don" Prijedor ocjenjuje da službeni podaci potvrđuju kako je kupovna moć građana oslabjela uslijed inflacije koja je počela divljati prije dvije godine i još se nije zaustavila. - Posljedice inflacije u smislu potrošnje nisu bile vidljive na početku rasta cijena. Svi su mislili da to neće trajati dugo, da će se cijene vratiti. Međutim, cijene rastu i dalje, ljudi su se istrošili i sada više vode računa za što će dati novac - kaže Marić. Osim toga, kako navodi, sve manje potrošača kupuje ono što im ne treba, odnosno sve je više onih koji kupuju samo potrebno. - Do prije dvije godine ljudi su iz dosade kupovali i ono što im ne treba. Još smo mi potrošačko društvo, ali manje nego prije, i to zbog inflacije.
Sve manje potrošača
U Prijedoru je prije nekoliko dana otvoren jedan tržni centar i otišla sam vidjeti kako se ljudi ponašaju. Vjerujte, bilo je ljudi koji su došli iz Banje Luke iako ne mogu naći ništa novo te s potrošnjom goriva ne mogu povoljnije kupiti stvari - objasnila je Marić. Ističe da podaci Porezne uprave o službenoj potrošnji pokazuju i kako je sve manje potrošača, odnosno ljudi koji žive na ovim prostorima. - Teško je to priznati, ali nas je sve manje i postajemo društvo starih koji imaju druge potrošačke navike - naglašava predstavnica Udruge potrošača "Don". Također, podaci samo za potrošnju u lipnju, prema njezinom mišljenju, potvrđuju da je ove godine bilo manje građana koji su došli u rodni kraj iz dijaspore. - Dođu u posjet rodbini i odu negdje dalje na odmor - smatra ona. Marić napominje kako su podaci Porezne uprave RS-a samo ono što registrira sustav kao promet, dok je ukupni promet mnogo veći "zbog crnih tokova". - Koju god društvenu mrežu otvorimo, možemo vidjeti mnogo toga što se prometuje ispod radara. Ta potrošnja je, prema nekim procjenama, barem polovina od legalne - zaključuje Marić.