U vremenu nezapamćenih poskupljenja i statističkim zavodima u BiH teško je precizno izračunati trenutačnu stopu inflacije, ali, bez obzira na razlike u izvješćima, postoci koje su objavili entitetski zavodi potvrđuju ono što građani itekako osjete - preživjeti je sve teže, a zima nosi najveće izazove od rata. Najviše rastu cijene hrane, goriva, prijevoza, energenata. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u kolovozu rasle su za 0,1% u odnosu na srpanj, a godišnja inflacija u FBiH iznosila je 17,4%. - Uz visoku stopu inflacije, imamo usporen ekonomski rast - kazao je za Avaz Ranko Markuš, doktor ekonomskih znanosti. Dodaje kako se rast cijena opravdava globalnim poremećajima i ukrajinskom krizom. - Rusija i Ukrajina možda su i najznačajniji globalni proizvođači poljoprivrednih proizvoda. Zbog rata se smanjila svjetska proizvodnja hrane, pa je hrana postala skuplja. Rusija je i jedan od najvećih proizvođača nafte i plina, pa su zemlje koje su uvele sankcije Rusiji dovedene u situaciju očekivane nestašice energenata, što izravno utječe na njihovu cijenu. Poskupljenjem energenata sve je poskupjelo, ali postoji i određena razina špekulativnih poskupljenja - smatra. S padom vrijednosti konvertibilne marke smanjuje se kupovna moć stanovništva i povećava stopa siromaštva. - Mjera koja je dominantno u primjeni trenutačno u BiH je jednokratna pomoć i kao takva je "prepisana" od Srbije, koja ju je intenzivno koristila posljednjih godina. Iako može imati učinke na poboljšanje statusa najugroženijih, poput subvencija za kupnju ogrjeva umirovljenicima, upitni su konačni učinci - ističe. - Neke od zemalja povećale su minimalne zarade. Veliko je pitanje može li se tim mjerama utjecati na inflaciju jer je ova inflacija uvezena i rezultat je globalnog šoka - kaže Markuš.