Sloboda izražavanja jedno je od temeljnih ljudskih prava koje je zaštićeno zakonom. Međutim, teško je jasno odvojiti njezine granice. Od izuzetne važnosti su i subjektivne percepcije slobode izražavanja i govora mržnje. Ono što je za nekoga govor mržnje, za drugoga je samo izražavanje osobnog mišljenja. Govor mržnje postoji od davnina, a popularizacijom društvenih mreža olakšalo se njegovo širenje.
Lažni profili
Analitičari upozoravaju da su društvene mreže postale prostor na kojem se zrcale svi umjetno kreirani sukobi u BiH, a da se internet često koristi za zastrašivanje i manipulaciju strahom. Svojevrsna anonimnost i mogućnost kreiranja profila pod lažnim imenima na forumima i društvenim mrežama otvorila je prostor za različite mogućnosti izražavanja negativnog i prijetećeg sadržaja. Kada dodamo i sve razvijeniju mrežu botova, koji za potrebe političkih stranaka orkestrirano potiču netrpeljivost i sukobe na društvenim mrežama, onda je sasvim vidljivo da “virtualni svijet” postaje sve ozbiljniji sigurnosni problem i u BiH. Društvene mreže preplavljene su lažnim vijestima, ali i komentarima kojima se vrijeđa ili ponižava druge, šire dezinformacije, poziva na javni linč i slično, čime se ugrožava sigurnost osoba koje su meta takvim pojedincima. Iako je u prošlosti u BiH bilo slučajeva da su sudovi kažnjavali pojedince zbog vrijeđanja ili prijetnji na društvenim mrežama, poput slučaja Harisa Pendića iz Mostara koji je prijetio kardinalu Vinku Puljiću, taj je broj zanemarivo mali. Problem leži u činjenici da mnogi komentare ostavljaju koristeći lažne profile pa je teško utvrditi tko stoji iza njih. Ako nekog vrijeđate ili prijetite mu na ulici, bit ćete prekršajno odgovorni za narušavanje javnog reda i mira. Ako to učinite u komentarima na internetu, ne snosite nikakvu odgovornost jer je često nemoguće saznati tko stoji iza komentara. – Moramo u budućnosti ozbiljno pristupiti ovom problemu jer on sve više i više nanosi veliku štetu, ne samo onima koji obavljaju javne dužnosti već svim građanima. Podsjetit ću da je Europski sud za ljudska prava još 2015. donio presudu u predmetu “DELFI AS protiv Estonije” u kojoj stoji da su vlasnici portala odgovorni za anonimne komentare koji se ostavljaju ispod tekstova koje objavljuju – kazao je za Srpskainfo potpredsjednik NS RS-a i odvjetnik Milan Petković. Dodaje da su anonimni komentari jedan od najvećih problema na društvenim mrežama jer se ne zna tko iza njih stoji, kako doći do te osobe, pa je samim tim teško i izreći im neku sankciju.
Siva zona
Ističe da su internetski mediji postali siva zona medijskog prostora, koja se jako teško kontrolira. – S druge strane, imamo činjenicu da se upravo preko tih elektroničkih medija sve češće čine određeni prekršaji, pa i kaznena djela, te nanosi šteta kako fizičkim tako i pravnim osobama. Ne postoji apsolutno nikakva odgovornost, odnosno bez ikakve kontrole mogu se registrirati portali i portaloidi i objavljivati neprovjerene sadržaje, lažne vijesti i sl. Isto tako, imamo pravu najezdu anonimnih osoba koje ostavljaju komentare ispod tekstova, a u kojima često vrijeđaju, prijete ili pozivaju na bojkot ili linč neke osobe – kaže Petković.